Iz Pariza stiže vijest kako su direktori i kustosi 100 muzejskih kuća zatražili otvaranje kulturnih institucija koje su zatvorene za posjetioce od konca oktobra.
U otvorenom pismu upućenom francuskom ministru kulture nakon što su vlasti najavile da muzeji ostaju zatvoreni do daljnjeg iako neće biti uvođenja novog lockdowna, tvrdi se da zahvaljujući epidemiološkim mjerama, muzeji predstavljaju nisku opasnost od širenja covida, ali mogu pomoći u borbi protiv drugog velikog rizika po javno zdravlje a to su teške posljedice koje izolacija ostavlja na mentalno zdravlje.
Brojne kulturne institucije koriste ovo vrijeme za aktivnosti za koje je ranije nedostajalo potrebno vrijeme, od detaljnog čišćenja galerija do neophodnih restauratorskih radova, ali i za planiranje budućih aktivnosti. Tako je jedan od omiljenih pariških muzeja Beaubourg odnosno Centar George Pompidou najavio je da će 2023. započeti opsežno renoviranje te da će tokom četiri godine biti potpuno zatvoren za javnost.
Planirani radovi će koštati 200 miliona eura a podrazumijevat će modernizaciju zgrade i njenu prilagodbu važećim zdravstvenim propisima – uvođenje novog sigurnosnog sistema, uklanjanje azbesta, poboljšanje sistema grijanja i hlađenja, modernizaciju informatičkog sistema. Ponovno otvaranje Centra planirano je početkom 2027. povodom pedesete godišnjice.
U zgradi čelično-staklene konstrukcije, koja osvaja tek na drugi pogled, na njenih 10 etaža smješteni su biblioteka, muzej moderne umjetnosti – najveći u Evropi sa 120.000 eksponata, i centar za muzička i akustička istraživanja IRCAM. Projektovali su je italijansko-britanski dvojac Renzo Piano i Richard Rogers nazvavši građevinu Brod kulture.
“Centar je poput velikog svemirskog broda od čelika, stakla i cijevi koji je neočekivano sletio u centar Pariza”, opisivao je Piano koji je ovu zgradu nazvao i velikom urbanom igračkom.
Osmišljen kako bi se ogromni unutrašnji prostor bez pregrada i potpornih stubova lako mogao prilagođavati potrebama, instalacije, eskalatori i liftovi postavljeni su u goleme cijevi s vanjske strane objekta i označeni odgovarajućim bojama – plava za sistem ventilacije, žuta za strujne instalacije, zelena za vodovodne, crvena za eskalatore, a staklene stijenke stvaraju dojam prozirne zgrade unutar konstrukcije koja je obavija.
Ovo djelo hight-tech arhitekture smatrano je kontroverznim, podrugljivo nazvano Naša gospa od cijevi dok ga je Le Figaro uporedio sa čudovištem iz Loch Nessa, a Le Monde opisao kao “arhitektonskog King Konga”. Centar je otvoren 31. januara 1977, nazvan je po francuskom predsjedniku koji je inicirao njegovu gradnju nakon što je New York Parizu oduzeo primat svjetskog centra savremene umjetnosti.
Projektovan da primi 5.000 posjetilaca dnevno, Centar je bilježio i pet puta veće dnevne posjete. Iako je većina posjetilaca posjećivala izložbe i biblioteka je postala trenutačni hit. Krajem prošlog stoljeća, Pompidou centar je bio zatvoren tri godine a površina centra je povećana za 8.000 kvadratnih metara. Od otvaranja, kulturni centar u četvrti Beaubourg posjetilo je 150 miliona posjetilaca.
Planirano je da programske aktivnosti tokom četverogodišnjeg perioda budu organizirane na drugim lokacijama kako publika ne bi ostala uskraćena. Najavljeno je i da će posljednja izložba prije zatvaranja biti posvećena Picassu. Sa distance, posjetite najveći i najposjećeniji francuski kulturni centar i pogledajte virtuelnu izložbu Juana Miroa.