G. I. Gurđijev napisao je 83 savjeta za Dushku Howarth
Ime Georgija Ivanoviča Gurđijeva obavijeno je fantastičnom legendom. U stvarnosti, on je bio čovjek koji je život potpuno posvetio traganju za izgubljenom spoznajom i pokušaju da tu spoznaju prenese drugima.
Gurđijev je rođen u Aleksandropolju (u sovjetsko vrijeme gradu su promijenili ime u Leninakan, a danas je to armenski Gjumri) u blizini perzijske granice. Njegov otac, porijeklom iz plemena Jonjana iz Cezareje, bio je uzgajivač stoke, a zahvaljujući njemu, djetinjstvo Gurđijeva bilo je prožeto pričama i pjesmama iz daleke prošlosti.
U djetinjstvu ga je podučavao arhiđakon katedrale u Karsu, uz druge učitelje koji su u njemu probudili sklonost ka bitnim vrijednostima, te je uz moderno naučno obrazovanje dobio i religiozni odgoj.
Na jugu Kavkaza, gdje se miješaju brojni narodi, Rusi, Grci, Iranci, Tatari, Armenci, gdje se križaju mnoge civilizacije i običaji, važne činjenice su uvjerile Gurđijeva da je nekada u prošlosti postojala stvarna spoznaja čovjeka i prirode, da joj je trag izbrisan, ali da ju je još uvijek moguće ponovo otkriti.
To će uvjerenje usmjeriti njegov život. U potpunosti se posvetio da ovo uvjerenje podijeli s onim ljudima koji su poput njega željeli shvatiti stvarni smisao ljudskog života.
S tim “istraživačima istine”, a bili su to geografi, arheolozi, liječnici, Gurđijev, nadilazeći sve teškoće, uspijeva uspostaviti odnos s izdvojenim zajednicama u Africi, na Srednjem Istoku i u Srednjoj Aziji, u kojima će skupiti razasute krhotine tradicionalnih učenja. Izlažući ih potom vatri najstrožih unutarnjih disciplina, uspijeva oživiti i rekonstruisati za sebe jedinstvo spoznaje koju je tražio.
1912. godine on je posve drugačiji čovjek i vraća se u Evropu. Čeka ga novi zadatak: pronaći sredstva kojima će tu spoznaju prenositi dalje, stvarajući uvjete koji omogućavaju drugima da je iskuse. Tada mu je četrdesetak godina. U Moskvi, a zatim i u Sankt Petersburgu okupljaju se oko njega grupe istraživača. Jedan od njegovih prvih učenika Pjotr Damjanovič Uspenski svjedočit će kasnije, u svojoj knjizi “Fragmenti nepoznatog učenja”, o vrijednostima koje im je donio Gurđijev: “Nije to bio mozaik, kao što su filozofski i naučni sistemi, nego jedna nedjeljiva cjelina.”
Rat, potom i revolucija, bili su razlozi da odluči živjeti u Francuskoj. 1922. godine se nastanio u Prieure d’Avon, u blizini Fontainebleaua, gdje je osnovao “Institut za skladan razvoj čovjeka” i okupio brojne učenike, uglavnom Engleze i Amerikance. 1924. godine saobraćajna nesreća koju je doživio primorala ga je da izmijeni usmjerenost svoga djelovanja: odlučio je napisati niz djela, a uz sebe zadržati samo ograničen broj učenika.
29. oktobra 1949. godine umro je u američkoj bolnici u Neuillyu, ali ga je njegova misao nadživjela kao i spoznaja za koju se toliko borio do kraja života.
Njegova učenja nisu bila niti religiozna niti filozofska već praktične spoznaje koje je trebalo iskusiti. Te praktične spoznaje je nazvao – četvrti put.
Gurđijev poučava da je razvoj ljudskog roda ušao u nesigurnu fazu, i ukoliko ne dođe do približavanja mudrosti Istoka i energije Zapada, te njihovog uzajamnog prožimanja i nadopunjavanja, propast svijeta postaje sasvim izvjesna. Učenja koja nam je Gurđijev ostavio predstavljaju neke od najmudrijih i najpraktičnijih savjeta primjenjivih u savremenom svijetu.
Pored brojnih knjiga, napisao je i listu savjeta svojoj kćeri Dushki Howarth. Ovi savjeti su namijenjeni i onima koji žele da probude svoju svijest i počnu živjeti potpuniji i sretniji život, i svojevrstan su popis praktičnih preporuka koje nas uče racionalnom prevazilaženju svakodnevnih situacija, te nas podsjećaju da je dostizanje integriteta ipak lakše nego što mislimo.
- Fokusiraj pažnju na sebe i u svakom trenutku budi svjesna onoga što misliš, osjećaš, želiš i činiš.
- Uvijek završi ono što si započela.
- Ono što radiš, radi na najbolji mogući način.
- Ne vezuj se ni za šta što te može na duge staze uništiti.
- Radi na svojoj velikodušnosti bez svjedoka.
- Prema svakoj osobi se odnosi kao prema najrođenijem.
- Dovedi u red sve ono što je u neredu.
- Nauči da primaš, i budi zahvalna na svakom poklonu.
- Prestani da određuješ samu sebe.
- Ne laži i ne kradi, jer ako to činiš, onda lažeš i kradeš samu sebe.
- Pomozi bližnjem, ali nemoj ga dovesti u situaciju da zavisi od tebe.
- Ne poželi da te oponašaju.
- Planiraj i ostvaruj svoje planove.
- Ne zauzimaj previše prostora.
- Ne pravi buku niti nepotrebne geste.
- I ako ne nosiš vjeru u sebi, ponašaj se kao da je nosiš.
- Ne budi očarana jakim i bogatim ličnostima.
- Ne prisvajaj nikoga i ništa.
- Dijeli ravnomjerno.
- Ne zavodi.
- Jedi i spavaj samo koliko je neophodno.
- Ne razgovaraj o svojim problemima.
- Ne sudi i ne kritikuj ako ne znaš sve činjenice.
- Ne održavaj isprazna prijateljstva.
- Ne robuj trendovima.
- Nemoj se prodati.
- Poštuj ugovore koje si potpisala.
- Budi tačna.
- Ne zavidi drugome na uspjehu i bogatstvu.
- Govori samo ono što je neophodno.
- Ne razmišljaj o koristi koju će ti donijeti tvoj rad.
- Nikad ne prijeti drugima.
- Ispuni sva svoja obećanja.
- Ako se zavadiš s nekim, sagledaj stvari iz njegovog ugla.
- Prihvati kad je neko bolji od tebe.
- Ne odbacuj, promijeni.
- Savladaj svoje strahove jer svaki od njih je neka prikrivena čežnja.
- Pomozi drugima da pomognu sebi.
- Pobijedi svoju mržnju i približi se onima koje želiš da odbaciš.
- Ne reaguj kada govore dobro ili loše o tebi.
- Pretvori svoj ponos u dostojanstvo.
- Pretvori svoj bijes u kreativnost.
- Pretvori svoju pohlepu u poštovanje prema lijepom.
- Pretvori svoju zavist u poštovanje drugih.
- Pretvori svoju mržnju u milosrđe.
- Ne hvali se i ne vrijeđaj samu sebe.
- Odnosi se prema onome što ti ne pripada kao da je tvoje lično.
- Ne žali se i ne gunđaj.
- Razvijaj svoju maštovitost.
- Ne zapovijedaj drugima da bi udovoljili tvojim prohtjevima.
- Plati za sve usluge koje su ti učinjene.
- Ne hvali se svojim djelima ni svojim idejama.
- Ne pokušavaj u drugima probuditi osjećanja sažaljenja, divljenja, naklonosti niti saosjećanja prema sebi.
- Ne ističi se svojim izgledom.
- Ne suprotstavljaj se, prešuti.
- Ne zadužuj se – kupuj i plaćaj bez odlaganja.
- Traži oprost ako nekoga uvrijediš.
- Ako uvrijediš nekoga u javnosti, neka i tvoje izvinjenje bude javno.
- Ako shvatiš da si nešto pogrešno rekla, priznaj grešku i smjesta se povuci.
- Ne brani tvrdoglavo svoje stavove, samo zato što su tvoji.
- Ne robuj beskorisnim predmetima.
- Ne kiti se tuđim perjem.
- Ne slikaj se sa poznatim ličnostima.
- Budi sama svoj sudija.
- Ne dozvoli da te ono što posjeduješ definiše.
- Nikad ne govori o sebi kao nečemu što je konstantno.
- Shvati da ništa nije tvoje.
- Ako te pitaju o nekome ili nečemu, govori samo o dobrim osobinama.
- Kad si bolesna, umjesto mržnje prema toj nedaći, smatraj je svojim učiteljem.
- Ne posmatraj iz prikrajka, gledaj pravo u oči.
- Ne zaboravi mrtve, ali ograniči njihovo prisustvo, i ne dozvoli da vladaju tvojim životom.
- U kući u kojoj živiš, odredi mjesto za svetinju.
- Ako nekome činiš uslugu, ne radi to tako da svi vide.
- Ako odlučiš da nekome nešto učiniš, učini to sa zadovoljstvom.
- Ako se kolebaš da li da uradiš ili ne uradiš, uvijek uradi.
- Ne pokušavaj biti sve svome partneru – prihvati da traži u drugima ono što mu ti ne možeš dati.
- Ako neko ima svoju publiku, ne miješaj se s namjerom da mu preotmeš tu publiku.
- Živi od novca koji si sama zaradila.
- Ne hvali se svojim ljubavnim avanturama.
- Ne hvali se svojim slabostima.
- Nikad ne idi u posjetu samo da bi prekratila vrijeme.
- Kad dobiješ, onda i podijeli.
- Ako ti se đavo ukaže dok meditiraš, natjeraj i njega da meditira.