Savjeti kćeri

G. I. Gurđijev napisao je 83 savjeta za Dushku Howarth

Ime Georgija Ivanoviča Gurđijeva obavijeno je fantastičnom legendom. U stvarnosti, on je bio čovjek koji je život potpuno posvetio traganju za izgubljenom spoznajom i pokušaju da tu spoznaju prenese drugima.

Gurđijev je rođen u Aleksandropolju (u sovjetsko vrijeme gradu su promijenili ime u Leninakan, a danas je to armenski Gjumri) u blizini perzijske granice. Njegov otac, porijeklom iz plemena Jonjana iz Cezareje, bio je uzgajivač stoke, a zahvaljujući njemu, djetinjstvo Gurđijeva bilo je prožeto pričama i pjesmama iz daleke prošlosti.

U djetinjstvu ga je podučavao arhiđakon katedrale u Karsu, uz druge učitelje koji su u njemu probudili sklonost ka bitnim vrijednostima, te je uz moderno naučno obrazovanje dobio i religiozni odgoj.

Na jugu Kavkaza, gdje se miješaju brojni narodi, Rusi, Grci, Iranci, Tatari, Armenci, gdje se križaju mnoge civilizacije i običaji, važne činjenice su uvjerile Gurđijeva da je nekada u prošlosti postojala stvarna spoznaja čovjeka i prirode, da joj je trag izbrisan, ali da ju je još uvijek moguće ponovo otkriti.

To će uvjerenje usmjeriti njegov život. U potpunosti se posvetio da ovo uvjerenje podijeli s onim ljudima koji su poput njega željeli shvatiti stvarni smisao ljudskog života.

S tim “istraživačima istine”, a bili su to geografi, arheolozi, liječnici, Gurđijev, nadilazeći sve teškoće, uspijeva uspostaviti odnos s izdvojenim zajednicama u Africi, na Srednjem Istoku i u Srednjoj Aziji, u kojima će skupiti razasute krhotine tradicionalnih učenja. Izlažući ih potom vatri najstrožih unutarnjih disciplina, uspijeva oživiti i rekonstruisati za sebe jedinstvo spoznaje koju je tražio.

1912. godine on je posve drugačiji čovjek i vraća se u Evropu. Čeka ga novi zadatak: pronaći sredstva kojima će tu spoznaju prenositi dalje, stvarajući uvjete koji omogućavaju drugima da je iskuse. Tada mu je četrdesetak godina. U Moskvi, a zatim i u Sankt Petersburgu okupljaju se oko njega grupe istraživača.  Jedan od njegovih prvih učenika Pjotr Damjanovič Uspenski svjedočit će kasnije, u svojoj knjizi “Fragmenti nepoznatog učenja”, o vrijednostima koje im je donio Gurđijev: “Nije to bio mozaik, kao što su filozofski i naučni sistemi, nego jedna nedjeljiva cjelina.”

Rat, potom i revolucija, bili su razlozi da odluči živjeti u Francuskoj. 1922. godine se nastanio u Prieure d’Avon, u blizini Fontainebleaua, gdje je osnovao “Institut za skladan razvoj čovjeka” i okupio brojne učenike, uglavnom Engleze i Amerikance. 1924. godine saobraćajna nesreća koju je doživio primorala ga je da izmijeni usmjerenost svoga djelovanja: odlučio je napisati niz djela, a uz sebe zadržati samo ograničen broj učenika.

29. oktobra 1949. godine umro je u američkoj bolnici u Neuillyu, ali ga je njegova misao nadživjela kao i spoznaja za koju se toliko borio do kraja života.

Njegova učenja nisu bila niti religiozna niti filozofska već praktične spoznaje koje je trebalo iskusiti. Te praktične spoznaje je nazvao – četvrti put.

Gurđijev poučava da je razvoj ljudskog roda ušao u nesigurnu fazu, i ukoliko ne dođe do približavanja mudrosti Istoka i energije Zapada, te njihovog uzajamnog prožimanja i nadopunjavanja, propast svijeta postaje sasvim izvjesna. Učenja koja nam je Gurđijev ostavio predstavljaju neke od najmudrijih i najpraktičnijih savjeta primjenjivih u savremenom svijetu.

Pored brojnih knjiga, napisao je i listu savjeta svojoj kćeri Dushki Howarth.  Ovi savjeti su namijenjeni i onima koji žele da probude svoju svijest i počnu živjeti potpuniji i sretniji život, i svojevrstan su popis praktičnih preporuka koje nas uče racionalnom prevazilaženju svakodnevnih situacija, te nas podsjećaju da je dostizanje integriteta ipak lakše nego što mislimo.

  1. Fokusiraj pažnju na sebe i u svakom trenutku budi svjesna onoga što misliš, osjećaš, želiš i činiš.
  2. Uvijek završi ono što si započela.
  3. Ono što radiš, radi na najbolji mogući način.
  4. Ne vezuj se ni za šta što te može na duge staze uništiti.
  5. Radi na svojoj velikodušnosti bez svjedoka.
  6. Prema svakoj osobi se odnosi kao prema najrođenijem.
  7. Dovedi u red sve ono što je u neredu.
  8. Nauči da primaš, i budi zahvalna na svakom poklonu.
  9. Prestani da određuješ samu sebe.
  10. Ne laži i ne kradi, jer ako to činiš, onda lažeš i kradeš samu sebe.
  11. Pomozi bližnjem, ali nemoj ga dovesti u situaciju da zavisi od tebe.
  12. Ne poželi da te oponašaju.
  13. Planiraj i ostvaruj svoje planove.
  14. Ne zauzimaj previše prostora.
  15. Ne pravi buku niti nepotrebne geste.
  16. I ako ne nosiš vjeru u sebi, ponašaj se kao da je nosiš.
  17. Ne budi očarana jakim i bogatim ličnostima.
  18. Ne prisvajaj nikoga i ništa.
  19. Dijeli ravnomjerno.
  20. Ne zavodi.
  21. Jedi i spavaj samo koliko je neophodno.
  22. Ne razgovaraj o svojim problemima.
  23. Ne sudi i ne kritikuj ako ne znaš sve činjenice.
  24. Ne održavaj isprazna prijateljstva.
  25. Ne robuj trendovima.
  26. Nemoj se prodati.
  27. Poštuj ugovore koje si potpisala.
  28. Budi tačna.
  29. Ne zavidi drugome na uspjehu i bogatstvu.
  30. Govori samo ono što je neophodno.
  31. Ne razmišljaj o koristi koju će ti donijeti tvoj rad.
  32. Nikad ne prijeti drugima.
  33. Ispuni sva svoja obećanja.
  34. Ako se zavadiš s nekim, sagledaj stvari iz njegovog ugla.
  35. Prihvati kad je neko bolji od tebe.
  36. Ne odbacuj, promijeni.
  37. Savladaj svoje strahove jer svaki od njih je neka prikrivena čežnja.
  38. Pomozi drugima da pomognu sebi.
  39. Pobijedi svoju mržnju i približi se onima koje želiš da odbaciš.
  40. Ne reaguj kada govore dobro ili loše o tebi.
  41. Pretvori svoj ponos u dostojanstvo.
  42. Pretvori svoj bijes u kreativnost.
  43. Pretvori svoju pohlepu u poštovanje prema lijepom.
  44. Pretvori svoju zavist u poštovanje drugih.
  45. Pretvori svoju mržnju u milosrđe.
  46. Ne hvali se i ne vrijeđaj samu sebe.
  47. Odnosi se prema onome što ti ne pripada kao da je tvoje lično.
  48. Ne žali se i ne gunđaj.
  49. Razvijaj svoju maštovitost.
  50. Ne zapovijedaj drugima da bi udovoljili tvojim prohtjevima.
  51. Plati za sve usluge koje su ti učinjene.
  52. Ne hvali se svojim djelima ni svojim idejama.
  53. Ne pokušavaj u drugima probuditi osjećanja sažaljenja, divljenja, naklonosti niti saosjećanja prema sebi.
  54. Ne ističi se svojim izgledom.
  55. Ne suprotstavljaj se, prešuti.
  56. Ne zadužuj se – kupuj i plaćaj bez odlaganja.
  57. Traži oprost ako nekoga uvrijediš.
  58. Ako uvrijediš nekoga u javnosti, neka i tvoje izvinjenje bude javno.
  59. Ako shvatiš da si nešto pogrešno rekla, priznaj grešku i smjesta se povuci.
  60. Ne brani tvrdoglavo svoje stavove, samo zato što su tvoji.
  61. Ne robuj beskorisnim predmetima.
  62. Ne kiti se tuđim perjem.
  63. Ne slikaj se sa poznatim ličnostima.
  64. Budi sama svoj sudija.
  65. Ne dozvoli da te ono što posjeduješ definiše.
  66. Nikad ne govori o sebi kao nečemu što je konstantno.
  67. Shvati da ništa nije tvoje.
  68. Ako te pitaju o nekome ili nečemu, govori samo o dobrim osobinama.
  69. Kad si bolesna, umjesto mržnje prema toj nedaći, smatraj je svojim učiteljem.
  70. Ne posmatraj iz prikrajka, gledaj pravo u oči.
  71. Ne zaboravi mrtve, ali ograniči njihovo prisustvo, i ne dozvoli da vladaju tvojim životom.
  72. U kući u kojoj živiš, odredi mjesto za svetinju.
  73. Ako nekome činiš uslugu, ne radi to tako da svi vide.
  74. Ako odlučiš da nekome nešto učiniš, učini to sa zadovoljstvom.
  75. Ako se kolebaš da li da uradiš ili ne uradiš, uvijek uradi.
  76. Ne pokušavaj biti sve svome partneru – prihvati da traži u drugima ono što mu ti ne možeš dati.
  77. Ako neko ima svoju publiku, ne miješaj se s namjerom da mu preotmeš tu publiku.
  78. Živi od novca koji si sama zaradila.
  79. Ne hvali se svojim ljubavnim avanturama.
  80. Ne hvali se svojim slabostima.
  81. Nikad ne idi u posjetu samo da bi prekratila vrijeme.
  82. Kad dobiješ, onda i podijeli.
  83. Ako ti se đavo ukaže dok meditiraš, natjeraj i njega da meditira.
Tournier: Istina o konju
Zubčević: Zvijezda Mira
Krleža: Povratak…
Petanjek: Znakovi života