Giverny

Vrtovi velikih umjetnika

I površni poznavaoci umjetnosti znaju za čuveni vrt u Givernyju koji i danas skoro sto godina nakon Monetove smrti izgleda gotovo podjednako kao na slikama velikog umjetnika. Neosporno, ljepota prirode je uticala na brojna umjetnička djela, ali osjetljivost prirode i njena stalna mijena učinili su da brojni vrtovi koji su inspirisali važna umjetnička djela ostanu zauvijek nepoznati.

U knjizi Umjetnikov vrt: Tajna mjesta koja su nadahnula veliku umjetnost, spisateljica Jackie Bennett koja je ranije pisala o Shakespeareovim vrtovima i vrtovima znamenitih pisaca, pišući o komadićima raja velikih slikara govori o 20 vrtova koji su povezani s umjetnicima, s fokusom ne na njihovo stvaralaštvo već na posvećenost umjetnika njegovanju vrtova. Knjiga u dva dijela predstavlja privatne vrtove ali i lokacije i mjesta koja su bila izvori inspiracije većem broju umjetnika.

Frida Kahlo stvarala je u svojoj Plavoj kući okruženoj vrtom, obogaćivala je svoju baštu od djetinjstva biljkama koje je skupljala u okolini Coyoacána, rodne četvrti Mexico Cityja. Kaktusi, neveni, bugenvilije, fuksije krasile su dvorište kuće gdje je živjela a mogu se vidjeti i na njenim slikama. Gabriele Munter i Wassily Kandinsky uzgajali su cvijeće, voće i povrće u Murnauu u Bavarskoj. Joaquin Sorella je vrt svoga ateljea u Madridu smatrao i svetištem i izvorom inspiracije a često je stvarao i okružen ljepotama Andaluzije u palačama La Granja i Alcázar u Sevilji, te Alhambra i Generalife u Granadi.

Claude Monet bio je podjednako zaljubljen u vrtlarenje i slikarstvo, svoju inspiraciju realizirao na stotinama platana, dok je njegov vrt inspirisao i brojne druge umjetnike. Paul Cézanne je stvarao u prekrasnim vrtovima očeve farme Jas de Bouffan u blizini Aix-en-Provencea. Njegov je otac dao sagraditi atelje za svog sina na imanju čije su aleje kestena, jezerca i statue inspirisale ukupno 36 ulja i 17 akvarela ovog sjajnog umjetnika. I Auguste Renoir stvarao je na farmi. Les Collettes na Azurnoj obali, u blizini Nice, kupio je 1907. godine, a godinu kasnije preselio na ovaj posjed kako bi provodio vrijeme u klimi koja olakšava njegove zdravstvene probleme. Imanje sa svojom slikovitom seoskom kućom, stablima maslina i narandži i pogledom na brdovit krajolik, pružali su umjetniku glavne motive za spokojne pejzaže.

Njemački slikar Max Liebermann ljeta je provodio na obali jezera Wannsee, podalje od užurbanog Berlina. Naslikao je oko 200 djela sa prizorima iz vrta svoje vile a dio ovih radova i danas se može pogledati na prvom spratu, u Liebermannovom nekadašnjem ateljeu koji je danas muzej.

Neke su umjetnike inspirisali gradovi i mjesta poput Gerberoya nazvanog “najljepšim selom Francuske” u kojem je stvarao Henri le Sidaner. On se doselio u Gerberoy, zasadio ruže u svom vrtu i širom mjesta, pa i u okolini ruševina nekadašnje tvrđave, čime je pokrenuo trend svojevrsnog preporoda srednjovjekovnih sela ove regije. Umjetnicima je inspirativan bio i Skagen u najsjevernijem dijelu Danske, živopisno selo koje je u 19. stoljeću privlačilo takozvane skagenske slikare, počevši od Martinusa Rørbyea, centralne figure zlatnog doba danskog slikarstva, do Anne i Michaela Anchera, Karla Madsena, Marie Krøyer i drugih skandinavskih umjetnika.

Bennett u svojoj knjizi skreće pažnju na lokacije koje se i danas mogu posjetiti a koje osim što direktno korespondiraju sa umjetnošću pažnju javnosti plijene i kao “tajni prostori” gdje su se dešavale čarolije nadahnuća, a osim što osvjetljava profesionalnu motivaciju otkriva i privatni život umjetnika.

Kraj rata
Stari sat