Kava je najvažniji izvozni proizvod Etiopije i trećinu eksportnog prihoda država ostvaruje prodajom kave. Proizvodnja i prodaja kave važna je za ekonomiju, ali i socijalnu koheziju i kakvo-takvo održavanje života u brojnim dijelovima Etiopije. Jedno od tih područja, ne slučajno, zove se Kafa. Oko 80 posto kave proizvedene u Kafi proda se u Njemačkoj, oko 30 posto kave Etiopija plasira u Europskoj uniji.
Od više do 120 milijuna stanovnika, koliko ih ima Etiopija, njih oko pet milijuna izravno živi od uzgoja kave, a još oko deset milijuna od poslova povezanih s preradom, prodajom i distribucijom kave. Uzgoj kave, tradicionalna ekonomska djelatnost u Etiopiji, doživio je bum posljednjih godina što je doprinijelo ekonomskom jačanju države. Ono što je ostvareno tim napretkom uvelike je ugroženo jednom direktivnom EU-a, onom koja povezuje odšumljavanje, odnosno proces prekomjerne sječe šuma na Zemlji, i porijeklo proizvoda, odnosno način i mjesto njegove proizvodnje (EUDR).
Ta će direktiva stupiti na snagu 2025., a njome se zabranjuje prodaju kave, gume, kakaa i drugih proizvoda ako kompanije ne mogu dokazati da nisu proizvedeni na zemlji koja nije nastala odšumljavanjem. Za zelene je ta direktiva povijesno postignuće. Za uzgajivače kave u Etiopiji je potencijalna noćna mora. Uzgajivači kave u toj su zemlji u pravilu siromašni i kavu uzgajaju na malim površinama, često manjim od dva hektara. Mogli bi se naći na udaru EUDR-a iako je za uzgoj njihove vrste kave, arabice, potreban hlad koji stvaraju stabla. Nasuprot Etiopije, u Brazilu se u posljednje vrijeme podižu nove plantaže kave često na zemlji koja je nastala nesmiljenim krčenjem Amazonije, posebno u vrijeme donedavnog predsjednika Jaira Bolsonara.
Abebe Megnecto iz udruženja proizvođača kave u Kafi, a koja predstavlja 13.676 proizvođača, nedavno je za Guardian izjavio da direktiva sve mijenja jer “ispunjavanje kriterija zahtijeva mnogo tehnologije i radne snage koju mi nemamo”. Iako je način uzgoja kave u Etiopiji mnogo manje štetan nego drugdje, narudžbe europskih kupaca već se usporavaju. Oni ne razmišljaju o ekonomsko-socijalnim posljedicama koje može trpjeti Etiopija, nego o tome da mogu platiti globu u iznosu i do četiri posto svog prometa uvezu li u EU proizvode koji nisu usklađeni s EUDR-om.
Voditelj udruge proizvođača kave u regiji Sidami, Tsegaye Anebo, izjavio je da kupci već oklijevaju kupiti njihovu kavu jer nisu sigurni mogu li proizvođači potvrditi svoju usklađenost s EUDR-om. “Razmišljamo o diversifikaciji i otvaranju drugih tržišta, ali to će trajati godinama. Nije jednostavno”, izjavio je Anebo. Felix Ahlers, osnivač Solina, njemačke tvrtke koja godišnje uvozi 200 tona pržene etiopske kave tvrdi da bi poslovni model njegove tvrtke mogao postati neodrživ. “U ovom trenutku nemamo rješenje. Nadamo se da ćemo ga pronaći, ali nije jasno kako možemo nastaviti uvoziti”, izjavio je Ahlers za Guardian. Osim etiopskih proizvođača, štetu bi mogli imati i europski dobavljači.