Broj omiljenih pariških lokala u proteklih 20 godina je prepolovljen i danas se procjenjuje na 800.
Polovinom prošlog mjeseca, vlasnici pariških bistroa krenuli su u kampanju kako bi UN-ova agencija za obrazovanje, nauku i kulturu priznala bistroima status “nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita”.
Opisujući pariške bistroe kao mjesta susreta i povezivanja pripadnika različitih kultura, klasa, uzrasta, vlasnici lokala žele skrenuti pažnju i na stalno povećanje cijene najma i konkurenciju lanaca brze hrane koji su doveli da se broj bistroa u Parizu u proteklih 20 godina prepolovi.
Kampanju su podržali gradski oci kako bi se očuvala tradicija omiljenih ugostiteljskih objekata francuske prijestolnice koje nude bogat jelovnik uz pristupačne cijene i manje formalan ambijent od klasičnih restorana. U Parizu je registrirano blizu 14.000 restorana a samo njih 800 se po cijenama, uređenju i usluzi svrstava u kategoriju bistroa.
Vlasnici bistroa očekuju da će se “pravi pariški bistro” sa pocinčanim šankom, drvenim stolovima i karakterističnim pletenim stolicama već naredne godine naći na Reprezentativnoj listi nematerijalne baštine svijeta. Ovaj status UNESCO je od 2008. godine dodijelio različitim običajima, vještinama, praksama koje različite zajednice priznaju kao dio svog kulturnog naslijeđa.
Iz Bosne i Hercegovine 2014. godine na listu je uvršten plavi vez zmijanjskog kraja koji datira iz 19. stoljeća, a prošle godine i drvorezbarstvo iz Konjica. Ove godine na listu bi moglo biti uvršteno “branje trave ive na Ozrenu”, a da li će, saznat ćemo nakon odluke Komiteta za nematerijalnu baštinu UNESCO-a. Inače, nematerijalna dobra za UNESCO-ovu reprezentativnu listu kandidira Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
Srbija je ovu svjetsku listu obogatila slavom i kolom, Slovenci kurentovanjem kao najvažnijim običajem u vrijeme karnevala i procesijom iz Škofje Loke, a Hrvatska je bila najagilnija, u periodu od 2009. godine do danas zaštitila je ukupno 15 dobara poput Sinjske alke, čipke, ojkanja, klapskog pjevanja, bećarca i nijemog kola.
Francuska već ima 15 zaštićenih nematerijalnih dobara. Iako status nematerijalne kulturne baštine neće sniziti cijenu najma lokala niti nagnati Parižane da u što većem broju posjećuju bistroe u vrijeme pauze za ručak, ovaj običaj kod mlađih naraštaja polako nestaje, status UNESCO-a dat će bistroima dodatnu platformu za promociju u gradu koji vlastito urbanu kulturno naslijeđe ozbiljno shvaća.