Kada obratite pažnju na dosadu, ona postaje nevjerojatno zanimljiva.”
Ako želite da vam neka briljantna ideja padne na um, prvo se morate pravilno dosađivati, zaključak je studije objavljene u časopisu Discoveries koji objavljuje američka Academy of Management.
Dosada je uobičajena i snažna emocija, ali i najslabije objašnjena u odnosu na ostale. Iako je lako pronaći primjere kako dosada može dovesti do neželjenih posljedica poput rizičnog ili delikventnog ponašanja, dosada ne mora nužno biti negativna uprkos konstantnoj žudnji čovječanstva za uzbuđenjem i redovitim dozama dopamina.
Spomenuta studija je kroz tri eksperimenta istraživala posljedice dosade te je pokazala da dosada može povećati produktivnost pojedinca kada je generiranje odnosno osmišljavanje ideja u pitanju. Drugi eksperiment je dokazao da povećanje nivoa dosade ne vodi aktiviranju negativnih emocija poput ljutnje ili frustracije, dok je treći doveo do zaključka kako dosada nije kod svih pojedinaca podjednako potakla kreativnost već samo kod onih koji su više orijentirani ka učenju i otvoreni za nova iskustva.
Učesnicima eksperimenta je dat zadatak da razvrstaju zdjelu perli prema bojama, a pokazalo se da su nakon ovog zadatka imali bolje rezultate u osmišljavanju ideja – zadatak je bio da smisle izgovore za kašnjenje na sastanak – od kolega koji su prethodno obavljali neku zanimljiviju aktivnost. Bolje su rezultate pokazali i u kvalitativnom i u kvantitativnom smislu.
Do jednakih zaključaka je došao i britanski psiholog Sandi Mann koji u svojoj knjizi The Upside of Downtime razmatra dobrobiti dosade i poučava kako se pravilno dosađivati.
Čovjek je aktivno biće u stalnoj potrazi za podražajima, svjesno i nesvjesno, a Mann tvrdi da je dosada potraga za neurološkim podražajem koja nije zadovoljena. A ako podražaj ne možemo zadovoljiti, um je prinuđen naći rješenje, zato dozvoljava mislima da vrludaju i da sanjari, što je svojevrstan predah, kratki bijeg od svakodnevnice. Ponekad je dovoljno odvojiti se od vječitih ekrana kojima smo okruženi, udaljiti se od posla i izvora stresa, pa je moguće da sami sebe iznenadimo razmišljanjima i idejama kojih ćemo se dosjetiti.
Pri tome, valja napomenuti da opuštanje uz jogu, meditaciju, čitanje ili slušanje muzike, ne treba dovoditi u vezu sa dosadom. Da bi se na najbolji način iskoristila dosada Mann predlaže aktivnost koja traži malo ili nimalo koncentracije – šetanje poznatom rutom, ležanje zatvorenih očiju, i slično bez dodatne stimulacije i naravno bez mobilnih telefona.
Ranije istraživanje koje je proveo Glenn Wilson sa londonskog Instituta za psihijatriju otkrilo je još prije 15-ak godina da stalna ometanja i prekidi tokom rada imaju značajan uticaj na naš mozak. Kada su ispitanici tokom eksperimenta bili ometani telefonskim pozivima, porukama i e-mailovima, zamijećen je pad od 10 bodova u njihovom kvocijentu inteligencije što je dvostruko više od pada povrđenog studijama o utjecaju marihuane.
Činjenica je da ljudi sve teže podnose dosadu. Svaki put kad pogledamo u mobilni telefon i aktiviramo neku aplikaciju, ne dozvoljavamo svom umu da luta i da se sam riješi dosade. Kada počnete osjećati dosadu, ako odolite zovu skrolovanja po ekranu vašeg pametnog telefona, možda pomognete vašem umu, raspoloženju i kreativnosti da se pokažu u boljem izdanju. A možda smislite i nešto genijalno!