Murakami je književni fenomen i autor čije su knjige širom svijeta prevedene na oko 50 jezika, a njegovi obožavatelji s nestrpljenjem iščekuju svaku novu knjigu.
Iako ovaj japanski autor iz Kyota nije prvi književnik koji je doživio uspjeh izvan Japana, prije njega su daleko uspješniji bili Yasunari Kawabata koji je Nobelovu nagradu za književnost dobio 1968. godine, ujedno je i prvi japanski književnik kojem je to pošlo za rukom, zatim i Kenzaburo Oe koji se u svojim djelima bavi političkim i filozofskim temama, uključujući i nuklearno naoružanje, društvenu neprilagođenost i egzistencijalizam. Oe je Nobelovu nagradu za književnost dobio 1994. godine, ali je ipak Murakami autor koji je Norveškom šumom iz 1987. drastično promijenio shvatanje japanske književnosti u svijetu i potaknuo interes i za drugim japanskim pripovjedačima i prijevodima njihovih djela.
Veliki broj čitalaca skloniji je Murakamijevim realističnijim prikazima, mada značajan broj njih preferira njegove romane s nadrelističnim elementima poput Ubojstva komendatora iz 2017. godine.
S obzirom da je Japan još uvijek prilična nepoznanica za veliki broj čitalaca, on predstavlja idealnu kulisu za projekciju vlastitih čitalačkih očekivanja, a tom imidžu su uveliko doprinijele slike o Japanu stvarane u umjetničkim djelima izvan književnosti – od Puccinijeve Madame Butterfly do neonskim bojama oslikanog Tokija u kojem vlada usamljenost kako ga je u svoj filmu Izgubljeno u prijevodu prikazala Sophia Coppola. Ipak, Murakami je svoj put do čitatelja širom svijeta pronašao ne zahvaljujući svojim egzotičnim opisima života u Japanu već kombiniranjem poznatih i neobičnih elemenata u svojim djelima.
Njegova posljednja knjiga pod nazivom Prvo lice jednine zbirka je od osam priča koje, kako i sam naslov kaže, u prvom licu pripovijeda klasični Murakamijev narator – usamljenik. Neke od njih, kao što su S Beatlesima, Šlag i Na kamenom jastuku predstavljaju nostalgičan osvrt na mladost kojoj je došao kraj, dok druge poput Charlie Parker svira bossa novu, Karneval i izuzetno dojmljiva priča izabrana da ponese naslov ovog djela, pričaju o zrelijoj dobi i životnim izazovima. Povremeno se pojavljuje i narator za kojeg čitalac nije siguran da li je sam Haruki Murakami koji pripovijeda o svom životu ili neko sasvim drugi, kao što je slučaj u priči Yakult guta zbirku poezije. Murakami prepušta čitateljima da sami odluče da li su ove priče njegovi memoari ili fikcija.
Nudeći filozofska promišljanja uz dozu tajanstvenosti, priče iz zbirke Prvo lice jednine na dirljiv način govore o ljubavi i samoći, djetinjstvu i onome čega se u životu sjećamo, a pri tome neke od njih nude i karakterističan murakamijevski obrat. Preko prisjećanja na doba mladosti, meditacija o muzici i ljubavi prema bejzbolu, do toka radnje nalik snovima i izmišljenih jazz albuma, ovih osam novih priča Harukija Murakamija preispituju granice između uma i vanjskog svijeta.
Murakamijeva zbirka pripovjedaka Prvo lice jednine na japanskom je objavljena u julu ove godine, a u engleskom prijevodu Philipa Gabriela bit će objavljena 6. aprila 2021. godine.