Sredstva za izgradnju Giacometti instituta osigurala je slika koju je katalonski slikar Juan Miro poklonio velikom umjetniku.
Deseci do danas neizlaganih radova švicarskog kipara Alberta Giacomettija, za kojeg medije vole navesti kako je autor najskuplje ikad prodate skulpture (Man Pointing, 224 miliona KM, 2015), bit će izloženi u junu kada bi trebala biti završena replika njegovog ateljea.
Atelje u kojem je umjetnik stvarao 40 godina, u Parizu u Rue Hippolyte-Maindron na broju 46, više ne postoji ali će mali, mračni, skulpturama i crtežima natrpani atelje koji je imao jedva 20 m2, ponovo oživjeti kroz savršenu repliku za čiju je izgradnju zadužena Fondacija Giacometti u čijem je posjedu najveća kolekcija radova velikog umjetnika od 350 skulptura, više od 2.000 crteža te 90 do sada javnosti nedostupnih slikarskih platana ovog umjetnika.
Novi stari atelje će biti otvoren samo pet minuta hoda od zgrade u kojoj je Giacometti stvarao do svoje smrti 1966. godine, i to kao centralni dio Giacometti instituta koji je projektovao arhitekta Pascal Grasso u zgradi s početka prošlog stoljeća, na 350 m2.
Atelje i sam autor nezaobilazni su simboli pariškog post-ratnog intelektualnog života. Ovaj su radni prostor posjećivali i sa Giacomettijem se družili, između ostalih, Jean-Paul Sartre, Pablo Picasso, André Breton, Simone de Beauvoir i Samuel Beckett.
Fotografi Robert Doisneau, Sabine Weiss, Gordon Parks i Ernst Scheidegger učinili su svojim fotografijama kreativni nered Giacomettijevog ateljea besmrtnim, a njihovi radovi znatno su pomogli u izradi replike.
Giacomettijev institut imat će ograničen kapacitet posjetitelja, bit će dozvoljen ulazak samo 30 osoba svakih 30 minuta, a posjetioci će moći pogledati i posljednje radove velikog umjetnika kao i odljevke skulptura koje je radio u glini i gipsu i koje, zbog krhkosti, ranije nisu mogle biti transportovane pa niti izlagane.
Novac za igradnju Instituta osiguran je zahvaljujući slici koju je katalonski slikar Juan Miro poklonio Giacomettiju. Ta je slika na aukciji prije tri godine prodata za 11 miliona eura.
“Nismo željeli napraviti muzej”, kazala je Catherine Grenier, direktorica fondacije u jednom intervjuu. “Pariz ima toliko muzeja, a mi smo željeli prikazati umjetnost na malo intimniji način.”