Sve više gladnih

Sve više ljudi u svijetu gladuje, pokazalo je godišnje istraživanje UN-a, a u proteklih pet godina za desetke miliona ljudi povećao se broj hronično neuhranjenih u zemljama koje se bore sa različitim oblicima pothranjenosti.

U upravo objavljenom izvještaju o stanju o sigurnosti hrane i prehrani u svijetu, procjenjuje da je gotovo 690 miliona ljudi gladovalo u prošloj godini, što je povećanje za 10 miliona u odnosu na godinu ranije i 60 miliona u odnosu na prije pet godina.

Poredeći podatke u proteklih gotovo 20 godina, od 2000. do danas, evidentno je da glad u svijetu, nakon što se decenijama konstantno smanjivala, od 2014. godine pokazuje stalni rast. Najviše pothranjenih živi u Aziji, ukupno 381 milion, potom Africi 250 miliona te Latinskoj Americi i na Karibima 48 miliona ljudi. U isto vrijeme, glad se najbrže širi u Africi gdje je pothranjeno 19,1% ukupne populacije što je dvostruko više u odnosu na Aziju (8,3%) i Latinsku Ameriku i Karibe (7,4%), a procjene govore da će do 2030. godine, ukoliko se ovakvi trendovi nastave, u Africi biti više od polovine gladnih u svijetu.

Prevladavanje gladi mnogo je više od osiguravanja dovoljno hrane za preživljavanje. Osim pothranjenosti, problem predstavlja i nedostatak mikronutrijenata, prekomjerna težina i gojaznost, a visoki troškovi hrane i njena nepristupačnost čine glavnu prepreku za desetke miliona porodica koji ne mogu priuštiti da se hrane zdravo ili u skladu sa nutricionističkim preporukama. Ovaj izvještaj pokazuje kako zdrava ishrana košta znatno više od 1,90 američkih dolara dnevno, što je međunarodni prag siromaštva dok je gotovo pet puta skuplja ishrana koja podrazumijeva hranjivim sastojcima bogato mlijeko i mliječne proizvode, voće, povrće i hranu bogata proteinima.

Najnovije procjene su da 3 milijarde ljudi ako ne i više ne može priuštiti zdravu prehranu. U subsaharskoj Africi i južnoj Aziji to je slučaj za 57% ukupnog stanovništva, iako nijedna regija, uključujući Sjevernu Ameriku i Evropu, nije pošteđena. U 2019. godini između četvrtine i trećine djece mlađe od pet godina, što je 191 milion, je imalo prenisku težinu za svoju dob dok je dodatnih 38 miliona spadalo u kategoriju pretilih. U međuvremenu, među odraslima je gojaznost postala vrsta globalne pandemije.

Prema procjenama, pandemija covida-19 mogla bi do kraja ove godine povećati broj gladnih u svijetu za dodatnih 83-132 miliona ljudi kao posljedicu globalne recesije uzrokovane pandemijom.

Izvještaj o stanju o sigurnosti hrane i prehrani u svijetu globalna je studija koja prati napredak kada je u pitanju borba protiv gladi i pothranjenosti, a rezultat je zajedničkog rada Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), Međunarodnog fonda za poljoprivredu (IFAD), UNICEF-a, Svjetskog programa za hranu (WFP) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Ove organizacije upozoravaju da se pet godina nakon što su se zemlje obvezale da će okončati glad u svijetu, ne da još uvijek ne pokazuju naznake da bi se ovaj cilj mogao ostvariti do zadatog roka, odnosno do 2030. godine, već je njegovo ostvarivanje ozbiljno ugroženo.

Ježeva kućica
U krevetu
Muke jednog tinejdžera