Juneteenth, engl. složenica riječi juni i devetnaesti
Juneteenth, poznat kao Drugi dan nezavisnosti, Dan slobode ili 4. juli Afroamerikanaca, nezvanični je američki praznik, iako je u većini saveznih država ozvaničen, kojim afroamerička zajednica obilježava kraj robovlasništva u Sjedinjenim Državama, a vezan je za događaj iz 1865. godine. U svjetlu aktuelne situacije u SAD-u ovih dana su sve glasniji zahtjevi da se Juneteenth proglasi nacionalnim praznikom.
1. januara 1863, tokom Američkog građanskog rata, predsjednik Abraham Lincoln izdao je Proklamaciju o emancipaciji kojom je naređeno oslobađanje više od tri miliona robova u državama Konfederacije, a trebale su proći još dvije godine i trebao se desiti kraj građanskog rata prije nego vijest dopre do 250.000 robova u Texasu. To se desilo tek kada je vojska Unije predvođena generalom Gordonom Grangerom stigla u Galveston 19. juna 1865. godine kako bi ova odluka bila provedena i kada je Granger pročitao proglas u toj posljednjoj državi koja je ukinula ropstvo.
Vijest je dočekana slavljem, a već naredne godine 19. juna je u Texasu među Afroamerikancima obilježen prvi Juneteenth zajedničkim molitvama i pjevanjem duhovnih pjesama dok se odijevanjem nove odjeće simbolično obilježila novostečena sloboda. Hrana i piće koji se tradicionalno konzumiraju za Juneteenth, kako piše National Geographic, su crvene boje – lubenica, crveni “baršunasti” kolač, čaj hibiskusa, sok od jagoda – simboliziraju krv prolivenu za slobodu.
Decenijama su afroameričke zajednice zbog rasizma ovaj dan obilježavale u predgrađima, a kako bi imali sigurno mjesto za okupljanje, često su zajednički kupovali zemljište u gradovima, ti parkovi su poznati pod uobičajenim nazivom Emancipation Park.
Obilježavanje ovog praznika nastavljeno je različitim okupljanjima, paradama, edukativnim programima, predavanjima, religioznim obredima i festivalima, ne samo u SAD-u već i širom svijeta kako bi se slavila kultura i postignuća Afroamerikanaca.
U Texasu je Juneteenth postao zvaničan praznik 1980. godine a Texas su slijedile i druge američke države. Danas se obilježava u 47 saveznih država, od ove godine uvrstit će se u zvanični kalendar plaćenih neradnih dana javnih službenika u državama New York i Virginia. Juneteenth, međutim, još uvijek nije proglašen praznikom na nacionalnom nivou.
Protesti širom SAD-a zbog ubistva Georga Floyda prošlog mjeseca rezultirali su najvažnijim političkim trenutkom u novijoj američkoj istoriji kada je u pitanju borba protiv rasizma pokazujući kako je Amerika i dalje podijeljena, dok postupci i ponašanje američkog predsjednika ne doprinose smirivanju situacije. Naprotiv.
Trump je najavio da će svoj prvi predizborni skup od početka pandemije održati u Tulsi u Oklahomi upravo 19. juna, u gradu u kojem je 300 crnaca masakrirano 1921. godine, što je nazvano “najsmrtonosnijim činom rasnog nasilja”. Kako piše u kolumni za CNN Peniel Joseph, profesor istorije i aktivista za rasna prava, mnogi su Trumpovu najavu protumačili kao proglašenje samog sebe “predsjednikom Druge konfederacije” a iako je Bijela kuća negirala simboliku Trumpovog plana, “ona je bolno jasna”, piše Joseph.
Trump je planirani skup “iz poštovanja” pomjerio na 20. juni ali je lokacija ostala ista. “Organizacija skupa u Tulsi je puno više od trolovanja političkih protivnika – kao što se i njegovo navodno koketiranje sa bijelim nacionalistima koje je regrutirao u Bijelu kuću kao ključne političke savjetnike, pokazalo više od simboličnog… Trumpov plan da se pojavi u Tulsi nije samo čin rasnog demagoga već lidera koji, čini se, namjerava promovirati nasilje”, smatra ovaj profesor istorije koji Trumpa naziva možda najvećom prijetnjom američkoj demokratiji od Jeffersona Davisa i Roberta E. Leeja.
“Snažna simbolika proglašenja 19. juna nacionalnim praznikom je ono što Amerika sada treba. Juneteenth odaje počast američkim rasnim pobjedama ali u isto vrijeme podsjeća i na gorke poraze. Odjednom, borba za rasnu pravdu, dostojanstvo afroameričke populacije i ljudska prava koja su se suočila sa velikim zastojem tokom Trumpovog doba, pojavljuju se nadohvat ruke, osnaženi demonstracijama i pokretom Black Lives Matter koje su podržali demonstranti različitih rasa”, piše Peniel Joseph.