Izazov prihvaćen

Prethodnih dana Instagram su preplavile crno-bijele fotografije žena uz heštegove #ChallengeAccepted i #WomenSupportingWomen. Ovaj izazov u kojem učestvuju milioni žena širom svijeta, a ni Bosna i Hercegovina ne zaostaje, nastao je u znak sjećanja na ubijenu 27-godišnju Pınar Gültekin.

Ova studentica i aktivistica iz Turske nestala je 16. jula, pet dana kasnije pronađena je mrtva, brutalno ubijena, a njena smrt inicirala je važnu temu, gorući problem turskog društva – femicid i nasilje nad ženama koji su u ovoj mnogoljudnoj evro-azijskoj zemlji u stalnom porastu. Prema studiji na koju se poziva Guardian, 42% Turkinja uzrasta od 15 do 60 godina partner je psihički ili seksualno zlostavljao.

Pınar Gültekin pretučena je i zadavljena a njeno tijelo je poliveno benzinom, zapaljeno, ubačeno u kantu i zasuto betonom. Počinilac je njen bivši partner Cemal Metin Avci koji je priznao da je ubistvo izvršio, kako sam kaže, u napadu bijesa. Nakon saznanja o smrti kćeri, njen otac je pozvao građane Turske na akciju.

U toj zemlji gotovo su ugušeni ženski aktivizam, borba za prava žena i borba protiv nasilja. Vladajuća stranka AKP na čelu sa Erdoğanom pa tako i državne institucije nemaju sluha za ovu problematiku što ne iznenađuje s obzirom na sve antidemokratske trendove u toj zemlji. Prije dvije godine na jednoj od glavnih ulica Istanbula Istiklalu povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama organiziran je marš koji je policija rastjerala suzavcem. Turski predsjednik je 2014. izjavio kako je raznopravnost muškaraca i žena protuprirodna, a u februaru ove godine u turskom parlamentu je inicirano usvajanje zakona koji je izazvao nevjericu. Inicijativa bi omogućila muškarcima optuženim za silovanje maloljetnica izbjegavanje kazne ukoliko pristanu sklopiti brak sa svojom žrtvom. Sličan prijedlog već je odbijen u Turskoj prije četiri godine nakon burnih protesta javnosti. Osim toga, postoje i najave da će se Erdoğanova vlada povući iz Istanbulske konvencije.

Prije nekoliko dana i konzervativna poljska vlada najavila je da će već u ponedjeljak poduzeti potrebne korake kako bi izašla iz ovog važnog evropskog sporazuma koji obavezuje države potpisnice da provedu ozbiljne mjere za prevenciju nasilja nad ženama i zaštitu žrtava. Obrazloženje Poljske je izrečeno još u maju kada je zamjenik ministra pravde iznio neutemeljen stav da “konvencija navodi religiju kao razlog nasilja nad ženama” a ministar je prošle sedmice kazao da Istanbulska konvencija krši prava roditelja te da su samo “roditelji odgovorni za seksualno obrazovanje djece te se nijedna institucija ne smije miješati”, misleći pri tome na škole (!).

Nastavili su time i poljske i turske vlasti u nedemokratskim sistemima uobičajenu praksu ugrožavanja osnovnih prava. Najprije žene i djeca, a potom manjine, redovita su meta. Samo prošle godine u Turskoj gotovo 500 žena bile su žrtve femicida, što je povećanje od 200% u odnosu na 2013. godinu, a ovogodišnja stopa bi trebala biti i veća kao posljedica pandemije, preventivnih mjera i veće izloženosti žena nasilnicima u krugu porodice.

Prema podacima UN-a, u 2017. godini u svijetu je ubijeno ukupno 87.000 žena. 58% ubile su bliske osobe: 30.000 žena ubili su partneri a 20.000 članovi porodice. Počinitelji su u najvećem broju slučajeva muškarci a kao najčešći motiv navodi se ubistvo zbog časti – ubistvo zbog navodnog sramotnog ponašanja žene i sramoćenja porodice. Globalno, žene čine 8 od 10 žrtava ubistava koje su počinili partneri.

Spomenuli smo kako je ubica Pınar Gültekin izjavio da je zločin počinio u napadu bijesa. Zahvaljujući pravnim taktikama i rupama u zakonu, počinioci najtežih kaznenih djela u Turskoj pokušavaju i često uspijevaju ishoditi umanjenje kazne pravdajući se kako su ih ubijene žene vrijeđale, varale i slično ili se jednostavno pozivaju na privremenu neuračunljivost. Aktivisti navode da ovo predstavlja ozbiljan problem turskog pravosuđa.

Tursku je zadesio val protesta nakon ovog slučaja ali i spomenute najave povlačenja iz Istanbulske konvencije. Iako objavljivanje vaše crno-bijele fotografije na društvenim mrežama neće spriječiti smrt niti jedne od 137 žena koliko će ih danas, kao i svakog drugog dana, u svijetu ubiti partner ili član porodice, vaše priključivanje izazovu možda će eventualno doprinijeti podizanju svjesnosti o problemu koji postoji i u našoj zemlji. Zato uz svoju crno-bijelu fotografiju i spomenute heštegove, spomenite i Pınar Gültekin kako ova simbolična akcija ne bi ostala na nivou još jednog izazova koji će već sutra pasti u zaborav.

Butlerovi izvještaji
Priča o eseju