U proteklih 50 godina, prosječna godišnja temperatura u Milanu povećala se za 2°C, obilne kiše postale su učestalije, uzrokujući poplave, zime su sve blaže a toplotni valovi sve češći i dugotrajniji. Zvuči poznato?
Kako bi pokušali zaštititi Milano i njegove građane od loših klimatskih posljedica, posljedica po ekonomiju, okoliš i zdravlje ljudi, a kako bi grad učinili “zelenijim”, življim i zdravijim, gradske vlasti su prije nekoliko godina započele “urbanističku regeneraciju”, vraćajući trgove kao javne prostore u središte kvartovskih zbivanja kroz projekat Otvoreni trgovi, da bi uslijedile i Otvorene ulice kojima se ceste pretvaraju u pješačke zone i biciklističke staze. Inspiraciju su pronašli u Holandiji gdje se 1973. godine desila transportna revolucija kada je usljed naftne krize, “naftnog šoka”, vlada pokrenula obiman projekat gradnje biciklističkih staza. Rezultat je da se danas u toj zemlji 30% putovanja odvija biciklom.
Nakon Pariza koji je najavio da će do konca 2026. godine, kroz petogodišnji urbanistički projekat Plan vélo, postati jedan od 100% bike-friendly gradova u svijetu jer već sada postojeća infrastruktura ne može zadovoljiti potrebu dvotočkaša koji dnevno naprave milion putovanja samo u Parizu, i novi milanski projekat učinit će značajnu transformaciju u gradu.
“Više biciklističkih staza, više blagostanja, više uštede, manje emisija”, kratak je opis projekta Cambio što su ga gradske vlasti Milana odobrile krajem prošle godine, a podrazumijeva izgradnju 750 km biciklističkih staza odnosno biciklističkih “autoputeva” na nivou grada i povezivanje sa već postojećim stazama čime će se komunikacijski bliže povezati 133 gradske zajednice iz šire urbane zone Milana.
Plan predviđa izgradnju 24 biciklističke “linije”: 4 kružne i 16 radijalnih koje će povezivati područje od istoka ka zapadu i sjevera ka jugu, a to bi, očekivanja su, dovelo do povećanje korištenja biciklističkog prijevoza za ukupno 20%, a 10% kada je riječ o međuopštinskim putovanjima.
Gradnja “kapilarne mreže biciklističkih puteva”, kako pišu milanske vlasti, bit će investicija od 250 miliona eura, a dugoročni je projekat koji objedinjuje ekonomski razvoj i opću dobrobit sa zaštitom okoliša – smanjenjem emisija i prometa, i poboljšanim sigurnosnim uvjetima – biciklisti i motoristi neće dijeliti iste puteve sa automobilima i kamionima.
Mreža budućih puteva imat će odgovarajuća parkirališta, displeje duž svih ruta uz pametnu solarnu rasvjetu. Trase su projektovane tako da 80% administrativnih i drugih javnih objekata, poput škola i bolnica bude udaljeno manje od kilometra od biciklističkih puteva.