U sklopu SAD-om posredovanog primirja koje su vlada Izraela i palestinski Hamas sklopili 9. listopada, Izrael je iz svojih zatvora oslobodio gotovo 2.000 Palestinaca, od kojih su mnogi bili zatočeni bez formalne optužnice. Sporazum o primirju, međutim, ne obuhvaća više od 300 palestinskih maloljetnika, koliko ih se još uvijek nalazi u zatvorima diljem Izraela. Gotovo polovica te djece također je zatvorena bez optužnice, dok su ostali mahom optuženi zbog bacanja kamenica, za što je maksimalna predviđena kazna 20 godina zatvora.
Na drugom polu načina na koji izraelske vlasti tretiraju Palestince nalaze se pripadnici kriminalnih bandi koje su se razmnožile u Gazi tijekom dvije godine ratnog kaosa, i čija su javna smaknuća od strane Hamasa nakon uspostave primirja šokirala međunarodnu javnost. Osim toga su izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu pružila argument da najavi da će prekinuti primirje ako Hamas nastavi sa svojim “barbarskim i neodgovornim akcijama koje su najveća prijetnja izraelskom i palestinskom narodu”. U tome ga je podržao američki State Department, zaprijetivši “poduzimanjem mjera u cilju zaštite stanovništva Gaze i očuvanja integriteta primirja”.
Ni izraelske ni američke vlasti nisu, međutim, spomenule da upravo Izrael financira naoružane skupine koje se sukobljavaju s Hamasom, niti da se ta podrška nastavila i nakon potpisivanja primirja i povlačenja izraelske vojske iz dijelova Pojasa Gaze.
Početkom lipnja ove godine Avigdor Liberman, predsjednik opozicijske stranke desnice Yisrael Beytenu, izjavio je da izraelska vlada naoružava kriminalne bande u Pojasu Gaze, te da je premijer unilateralno odobrio dostavu pušaka kalašnjikov palestinskom klanu, odnosno miliciji kolokvijalno zvanoj Abu Šabab. “Po direktivi premijera izraelska vlada daje oružje kriminalcima i prijestupnicima povezanima s Islamskom državom, a koliko mi je poznato ta odluka nije išla kroz kabinet”, rekao je Liberman na javnoj televiziji. Dodao je da je s odlukom upoznat šef obavještajne službe Šin Bet, dok za glavnog zapovjednika vojske “nije siguran”.
Netanjahu je kasnije potvrdio Libermanove tvrdnje, rekavši da se na taj način “spašavaju životi izraelskih vojnika” i da se vlada “služi različitim sredstvima kako bi porazila Hamas, na temelju preporuka svih šefova sigurnosnog aparata”.
Spomenutim klanom, odnosno milicijom upravlja 32-godišnji Jaser Abu Šabab iz Rafaha. Prije nego što je u proljeće prošle godine okupio bandu koja je pljačkala humanitarne konvoje bavio se švercom droge, zbog čega ga je Hamasova vlast 2015. osudila na 25 godina zatvora. Poznato je i da je njegov klan povezan s džihadističkim skupinama iz Egipta, ali u švercerskim operacijama.
Abu Šababova skupina operira na području Rafaha, koje je pod vojnom kontrolom Izraela, a Hamas je u svibnju objavio video koji, kako tvrde, dokazuje da ta skupina u ime izraelske vojske pretresa zgrade prije nego što u njih uđu pripadnici IDF-a. Anonimni izvor iz Hamasa libanonskim je novinama Al Akbar rekao da skupina ima oko 300 članova, te da je većina njih regrutirana preko obavještajne službe Palestinske samouprave, koja upravlja Zapadnom obalom i s kojom je Hamas u neprijateljskim odnosima, no ti navodi nisu potvrđeni.
Ovo nije prvi put da se govori o tome kako Netanjahuova vlada podupire milicije ili terorističke skupine u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, a to su činile i prethodne izraelske vlade. Još ranih 1980-ih podržavale su Hamas kako bi na taj način sijale razdor između sekularnih nacionalista u PLO-u Jasera Arafata i religioznih islamista Hamasa, odnosno kako bi spriječile nastanak ujedinjenog palestinskog vodstva.
Da je Netanjahuova vlada u prethodnim mandatima podržavala Hamas svjedoče izjave brojnih izraelskih dužnosnika, primjerice bivšeg šefa Šin Beta Juvala Diskina, koji je 2013. upravo Netanjahua okarakterizirao kao “ključnog pojedinca zaslužnog za jačanje Hamasa”. I bivši premijer Ehud Barak 2019. svjedočio je o toj Netanjahuovoj “strategiji”, čiji je cilj, rekao je, “da uvijek može reći da Izrael nema s kim pregovarati”.
Nakon što je lipnju objavljeno da izraelska vojska u Gazi naoružava kriminalne bande, Jair Golan, predsjednik opozicijske stranke Demokrati, izjavio je da “Netanjahu, koji je Hamasu dostavljao kofere gotovine, na temelju pogrešnog uvjerenja da je Hamas Izraelu koristan, sada promovira novi opasan koncept – naoružavanje milicije povezane s ISIS-om”.
Golan se referirao na također poznatu epizodu u kojoj je katarska kraljevska obitelj u dogovoru s izraelskom vladom godinama financirala Hamas, u iznosu koji se kumulativno navodno penje do milijarde dolara. Kada su 2019. objavljene fotografije zaplijenjenih kofera s kešom namijenjenim Hamasu, Netanjahu je, citira Jerusalem Post, rekao da je to financiranje bilo dio šire strategije da se Hamas i Palestinska samouprava drže u neprijateljskim odnosima.
Prema navodima brojnih medija, izraelska vlada još od početka ofanzive na Gazu u listopadu 2023. među tamošnjim utjecajnim obiteljima nastoji pronaći tko bi mogao preuzeti kontrolu u poslijeratnoj Gazi, a da to nisu ni pripadnici Hamasa ni Palestinske samouprave. Muhamad Šehada, gostujući suradnik u Evropskom vijeću za međunarodne odnose, portalu Responsible Statecraft rekao je da su “oficiri Šin Beta aktivno prilazili ljudima nudeći im oružje, novac i radna mjesta da se usprotive Hamasu”.
U pitanju su starješine utjecajnih i dobro organiziranih klanova koji broje i po nekoliko tisuća članova, no prema razgovorima koje je s njima vodio Reuters nijedan klan nije pristao iz straha od nadmoćnog Hamasa. No pristali su, kaže Šehada, određeni pojedinci, primjerice iz najmoćnijeg klana Dogmuš, koji je u prošlosti surađivao i s Hamasom i s Fatahom. Hamas je lani, pod optužbama za kolaboraciju s Izraelom, pogubio starješinu klana Saleha Dogmuša, a u recentnim obračunima dviju skupina ubijeno je više od 50 članova te obitelji i 12 pripadnika Hamasa.
Šehada kaže i da se izraelska vlada, s obzirom na to da nije mogla pronaći potencijalne suradnike među vodećim obiteljima, sve više okreće sumnjivijim skupinama, a jedna od najmanje četiri s kojima je uspostavila suradnju je ona Jasera Abu Šababa. Izraelski portal Y net sredinom listopada objavio je da je i vođa jednog klana u Han Junisu, Husam al Astal, javno priznao da surađuje s Izraelom, a britanski Sky News krajem ovog mjeseca objavio je video koji prikazuje pripadnike još jedne milicije, imena al Mansi, kako kamionima transportiraju opremu iz baze IDF-a na izraelskoj granici.
Portalu Responsible Statecraft bivši savjetnik Palestinske samouprave Khaled Elgindy rekao je da je Izraelu suradnja s ovim palestinskim skupinama dragocjena jer se “radi o grupama koje se ne vode političkim nego uskim vlastitim interesima”, dok se “plaćanjem samim Palestincima da se bore protiv Hamasa može distancirati od nasilja koje se u tom procesu događa”.
“Izraelski sigurnosni establišment ranije je težio održanju stabilnosti pod svaku cijenu, ali sada se čini da kaos vidi kao prednost. Kratkoročno ta nestabilnost Izraelu može poslužiti kao povod da ponovno pokrene rat u Gazi, dok će mu dugoročno pružiti argument prema kojemu su Palestinci jednostavno previše razjedinjeni i militarizirani da bi pregovarali u dobroj vjeri”, rekao je palestinski stručnjak prije nego što je u utorak, 28. listopada Izrael prekršio primirje i ponovno pokrenuo udare u kojima je ubijeno više od stotinu ljudi u Gazi. Ovog puta povod nisu bile Hamasove egzekucije protivnika, već pogrešna identifikacija tijela talaca koje Hamas u sklopu primirja mora predati izraelskim vlastima.