Erceg: Prešućeni Sudan

Građanski rat koji je prije osam mjeseci buknuo u Sudanu, trećoj najvećoj državi u Africi, rezultirao je onime što su Ujedinjeni narodi ovih dana nazvali “trenutno najvećom krizom raseljavanja u svijetu”. Nakon što je u travnju u glavnom gradu Kartumu eruptiralo oružano nasilje između državne vojske i paravojne skupine Snage za brzu podršku (RSF), UN danas bilježi više od 12 tisuća ubijenih, čak sedam milijuna interno raseljenih i prijetnju “katastrofalnom glađu” ako međunarodna zajednica ne pojača dostave humanitarne pomoći.

Sve to događa se u vrijeme kada zapadne zemlje donose sve restriktivnije politike azila, unatoč deklarativnom stavu da problem ilegalnih migracija treba rješavati u zemljama iz kojih ljudi bježe. Događa se i unatoč tome što Sjedinjene Države i Evropska unija Sudan smatraju strateški važnom afričkom državom, smještenom pritom na obalama Crvenog mora, istog onog u kojemu jemenski pobunjenici Hutiji ovih dana napadaju trgovačke brodove, ugrožavajući time globalne opskrbne tokove i ekonomske interese zemalja izvoznica nafte i roba široke potrošnje. Piratske aktivnosti jemenskih pobunjenika, navodno podržane Iranom, stoga su promptno proglašene izglednom novom velikom krizom globalnih razmjera, za razliku od humanitarne krize u Sudanu, državi sa skoro 46 milijuna stanovnika koja se već jednom, nakon niza građanskih ratova, 2011. godine raspala na Sudan i Južni Sudan, a sada joj prijeti dodatna fragmentacija.

Sudan je praktički od dekolonizacije 1956. godine u permanentnom građanskom ratu. Od 1993. do 2019. na vlasti je bio diktator Omar al-Bašir, ratni zločinac kojega je Međunarodni kazneni sud u Haagu optužio za genocid u pokrajini Darfur, ali koji sudu nikada nije izručen. Bašir je svrgnut 2019. godine, otkada praktički neprekinuto traje sukob između vojske, koja je još uvijek vezana uz elite bivšeg režima, i RSF-a, odmetnute paravojske koja je u vrijeme rata u Darfuru radila za sudansku, tada Baširovu, vladu a sada se s njom bori za kontrolu nad Kartumom. RSF, tada milicija pod nazivom Džandžavid, predvodila je u vrijeme rata u Darfuru zločine nad tamošnjim stanovništvom, a njezini pripadnici sada ponovno ubijaju civile u toj regiji nad kojom su preuzeli kontrolu. UN je izvijestio da je dosad primio samo 39 posto od 2,6 milijardi dolara nužnih za adresiranje sudanske humanitarne krize, a iako se od Washingtona očekivalo da preuzme ulogu medijatora između zaraćenih strana, trenutna američka administracija ne stiže se time baviti pored vojnog financiranja Izraela i Ukrajine. Američka administracija obje je strane optužila za razne zločine i uvela sankcije protiv čelnih ljudi RSF-a, dok Ujedinjeni Arapski Emirati, s druge strane, RSF-u vojno pomažu u zamjenu za pristup rudnicima zlata u Darfuru.

Trenutni sukob posljedica je svojevrsnog stanja limba u kojemu je Sudan zaglavio od svrgavanja Bašira. Obje strane u borbi za prevlast teroriziraju stanovništvo, što je dovelo do slabljenja demokratske opozicije koja je sudjelovala u rušenju Baširovog režima. Iako je u pitanju zemlja s gotovo u potpunosti islamskim stanovništvom, strani džihadistički pokreti tamo nisu prisutni, što bi se moglo promijeniti eskalira li mogućnost raspada zemlje. Sudan bi u tom slučaju mogao postati nova Somalija, zemlja koja je proglašena “neuspjelom državom” jer od ranih 1990-ih zbog neprekidnih građanskih ratova nije uspjela uspostaviti funkcionalnu središnju vlast.

Tena Erceg

Erceg: Do posljednjeg Daxa
Erceg: Vrli Bibijev svijet
Erceg: Teror nad aktivistima
Erceg: U kandžama Predatora
Erceg: Područje bez signala
Erceg: Svijet à la carte
Erceg: Put u neizvjesno
Erceg: Naftaš-pobjednik
Erceg: Makedonci s prtljagom
Erceg: Izrael vs. UNRWA
Erceg: Ko je zapalio žito
Erceg: Tjeskoba skrolanja
Erceg: Fakti i migranti