Erceg: Negiranje državnih zločina

Samo tri mjeseca nakon što je zasjeo na funkciju gradonačelnika Lime, glavnoga grada Perua, ekstremni desničar i bivši biznismen Rafael López Aliaga odlučio je zatvoriti Mjesto pamćenja, tolerancije i socijalne uključenosti, memorijalni muzej posvećen žrtvama građanskog rata između ljevičarskih gerilskih skupina i peruanske vojske koji se događao 1980-ih i u prvoj polovici 1990-ih godina. U oružanom ustanku protiv vojne vlasti koji je predvodila maoistička skupina Svijetla staza (Sendero Luminoso) i kasnije Revolucionarni pokret Túpac Amaru poginuli su deseci tisuća ljudi, najviše pripadnici starosjedilačkih naroda u andskoj regiji Ayacucho. Muzej u Limi otvoren je 2014., a otada je svake godine imao oko 60 tisuća posjetitelja. Njegovu izgradnju financirale su Evropska unija i neke njezine članice, najviše Njemačka, no projekt je od početka praćen brojnim kontroverzama s obzirom na to da prethodno nije postignut konsenzus o elementarnim činjenicama događaja koji se komemorira, prije svega o broju ubijenih i udjelima odgovornosti zaraćenih strana. Bivši predsjednik države Alan Garcia, primjerice, 2009. godine odbio je donaciju Njemačke od dva milijuna dolara, pa se predomislio nakon javnih kritika pisca nobelovca Marija Vargasa Llose, koji je u to vrijeme predsjedao osnivačkom komisijom muzeja. Kako bi se muzej ipak otvorio odlučeno je da postav takve podatke neće ni sadržavati, već će ta institucija, kako je rekla tadašnja izvršna direktorica Denise Ledgard, “biti mjesto koje nadilazi muzej” i u kojemu “ne postoji samo jedna istina”.

U završnom izvještaju koji je 2003. objavila Komisija za istinu i pomirenje procijenjeno je da je u sukobima u periodu između 1980. i 2000. godine ubijeno 69.280 ljudi, od čega su čak 75 posto bili pripadnici starosjedilačkih naroda. Iako je za većinu ubojstava i nestanaka odgovornost pripisana Svijetloj stazi – 45 posto, a vojsci 33 posto, tadašnja desničarska vlast predsjednika Alberta Fujimorija, kasnije osuđenog za korištenje odreda smrti protiv ljevičarskih gerila, kritizirala je izvještaj kao preblag prema pripadnicima Svijetle staze. S druge strane, u studiji koju je 2019. objavio bivši izvršni direktor Interameričke razvojne banke Silvio Rendon, ukupni broj žrtava procijenjen je znatno niže, na 48 tisuća, a odgovornost maoističke skupine na 18 tisuća umjesto 31 tisuću ubojstava. Nakon završetka sukoba skupina Svijetle staze proglašena je terorističkom organizacijom u Peruu, Japanu, SAD-u i Evropskoj uniji, a njezin osnivač i vođa, sveučilišni profesor filozofije Abimael Guzmán uhapšen je 1992. Tri dana kasnije vojni suci prekriveni kapuljačama osudili su ga na doživotni zatvor u vojnoj bazi Callao, gdje je umro u ljeto 2021. godine. Muzej pamćenja, tolerancije i socijalne uključenosti otvoren je sedam godina prije smrti vođe Svijetlih staza, a novi gradonačelnik Lime sada ga je odlučio zatvoriti, u pokušaju povijesnog revizionizma kojim bi se tadašnja peruanska vlast u potpunosti apsolvirala od odgovornosti za zločine.

López Aliaga osnivač je ekstremno desne stranke Narodna obnova, koja ima samo devet zastupnika u peruanskom parlamentu. No na izborima za gradonačelnika krajem prošle godine pobijedio je s 26 posto glasova, a od 2021. i dolaska na vlast ljevičarskog predsjednika države Pedra Castilla, koji je u prosincu prošle godine uhapšen i optužen za izdaju, upravo je Aliaga najistaknutiji vođa peruanske desnice. Čim je u siječnju postao gradonačelnik, Aliaga je rekao da je muzej “uvreda naciji” i da ga treba staviti pod kontrolu vojske. Najava se dogodila u isto vrijeme kada je Amnesty International u muzeju trebao predstaviti izvještaj o disproporcionalnoj upotrebi sile protiv sudionika protesta koji su izbili nakon Castillove smjene i hapšenja. Aliaga je član ultrakonzervativne katoličke organizacije Opus Dei, a u istom tjednu kada je najavio zatvaranje muzeja, u Limi je ugostio članove think tanka Foro de Madrid, španjolske ekstremno desne stranke Vox. Peruanski sociolog Eduardo González Cueva britanskom je Guardianu pak rekao da se Aliagini postupci “uklapaju u širi trend desničarskog negiranja zločina koje su počinile državne snage diljem Latinske Amerike”.

Tena Erceg

Erceg: Do posljednjeg Daxa
Erceg: Vrli Bibijev svijet
Erceg: Teror nad aktivistima
Erceg: U kandžama Predatora
Erceg: Područje bez signala
Erceg: Svijet à la carte
Erceg: Put u neizvjesno
Erceg: Naftaš-pobjednik
Erceg: Prešućeni Sudan
Erceg: Makedonci s prtljagom
Erceg: Izrael vs. UNRWA
Erceg: Ko je zapalio žito
Erceg: Tjeskoba skrolanja
Erceg: Fakti i migranti