U nedjelju, 26. studenog, u zagrebačkom Novinarskom domu predstavnici triju organizacija Bošnjaka u Hrvatskoj održali su konferenciju za novinare kako bi najavili da će na nadolazećim parlamentarnim izborima sudjelovati sa zajedničkim kandidatom, predsjednikom Bošnjačkog nacionalnog vijeća Arminom Hodžićem.
Iako druga najbrojnija nacionalna manjina u Hrvatskoj, Bošnjaci od 2015. godine nemaju svoga predstavnika u Saboru. Kako je na presici objasnio predsjednik Sabora bošnjačkih asocijacija Kadro Kulašin, dva glavna uzroka takvog stanja su prevelik broj kandidata u 12. izbornoj jedinici i dosadašnja razjedinjenost Bošnjaka u Hrvatskoj.
Danas možemo najaviti, rekao je Kulašin, da su se Bošnjaci prvi put u 20 godina dogovorili da idu zajedno na izbore i podrže jednog kandidata u cilju stvaranja pretpostavki za ostvarivanje prava Bošnjaka u Hrvatskoj.
– Proteklih godina svjedoci smo velike razjedinjenosti među Bošnjacima. Dugi niz godina ne postoji adresa na kojoj bismo se zajednički okupljali i koja bi u punom legitimitetu zastupala interese Bošnjaka u Hrvatskoj te imala legalitet u njezinim institucijama kao i u institucijama Bosne i Hercegovine kao matične države – rekao je Kulašin, objasnivši da su dva osnovna cilja ovog ujedinjavanja zajednički izlazak za parlamentarne izbore i stvaranje okvira unutar kojeg će se moći dogovarati budući potezi, projekti i inicijative.
Osnivanje zajedničke organizacije koja će okupljati Bošnjački nacionalni savjet, Bošnjačko nacionalno vijeće i Sabor bošnjačkih asocijacija u Hrvatskoj nazvao je stoga „jednim od najozbiljnijih institucionalnih iskoraka Bošnjaka u modernoj istoriji Republike Hrvatske“.
Kulašin je kao osobe koje najbolje mogu reprezentirati Bošnjake u Hrvatskoj predstavio budućeg izbornog kandidata Hodžića i Bermina Meškića, predsjednika Bošnjačkog nacionalnog savjeta. Oboje su sudjelovali na prošlim izborima, no nijedan nije dobio dovoljno glasova za ulazak u parlament, pa je postignut dogovor o zajedničkom kandidatu, Hodžiću, dok će Meškić biti predsjednik novoosnovane koordinacije Bošnjaci zajedno, čija su vrata, rekao je, otvorena svima.
Bermin Meškić također smatra da su ovo „historijski trenuci za Bošnjake“.
– Periodi nejedinstva trebali bi biti iza nas kako bismo gradili nove obrasce djelovanja Bošnjaka u Hrvatskoj. To možemo postići samo zajedno i zato pozivamo Bošnjake i Bošnjakinje da izađu na izbore – rekao je.
Izborni kandidat Armin Hodžić također je istaknuo da se „ovako nešto nikada do sada nije dogodilo, uključujući 2003, 2007. i 2011. godinu kada smo pobjeđivali na izborima i imali svoga predstavnika u parlamentu“.
– Ovako organizirani, snažni i ujedinjeni još nikada nismo izlazili na izbore. Ovo je jedan patriotski front za koji vjerujem da će polučiti ne samo predstavnika Bošnjaka u Saboru nego i puno više od toga, a to je promjena paradigme dosadašnjih odnosa razjedinjenosti i raskola. Ovo je moj poziv na jednu vrstu mobilizacije. Sada više nije pitanje za kojeg kandidata će se glasati, već referendumsko pitanje o tome da li ste za to da Bošnjak bude u Hrvatskom saboru. Jer ako se to ne dogodi Bošnjaci će u Hrvatskoj nestati kao politička činjenica – rekao je Hodžić, naglasivši da neće ponavljati greške prošlih predstavnika, već želi zastupati i ostale nacionalne manjine koje imaju zajedničkog predstavnika, a to su još Albanci, Makedonci, Crnogorci i Slovenci.
Novosti su Hodžića upitale koji bi se konkretni problemi bošnjačke zajednice mogli rješavati većom političkom zastupljenošću, pa nam je rekao da je „činjenica da Bošnjaci već 10 godina nisu u parlamentu dovela do toga da imamo probleme socijalne prirode u sredinama poput Gunje, Vojnića i Cetingrada, kao i stalno prisutan problem preimenovanja jer se više od polovice Bošnjaka u biračkom popisu ne vode kao Bošnjaci“.
– Ako pogledate popis stanovništva i popis birača vidjet ćete jedan veliki jaz koji nije prisutan kod drugih nacionalnih manjina. Dapače, kod njih je obično obrnuto pa imaju više pripadnika u popisu birača nego u popisu stanovništva. Velik broj ljudi se još uvijek vodi u evidenciji kao Muslimani s velikim M. S obzirom da to nije priznata kategorija u preambuli Ustava, oni nemaju pravo glasa kao nacionalna manjina, a ne pripadaju ni većinskom narodu. Na zadnjem popisu stanovništva imali smo svega 3.500 ljudi koji su se izjasnili kao Muslimani, dok samo u Zagrebu u popisu birača imamo oko 5.000 ljudi koji se vode kao Muslimani. Na prošlim parlamentarnim izborima bilo je oko 13.500 Bošnjaka koji su imali pravo glasa, uključujući dijasporu, a naša procjena je da ima još najmanje 15 tisuća Muslimana. Oni su brojniji od Bošnjaka, koji su druga najbrojnija nacionalna manjina, a nisu priznati kao takva i ne ostvaruju svoja prava, a ne izjašnjavaju se ni kao pripadnici većinskog naroda – rekao nam je Hodžić.
Bermina Meškića, čija je organizacija članica Inicijative za slobodnu Palestinu, koja je u subotu organizirala protest u Zagrebu, upitali smo za komentar rata u Pojasu Gaze. Rekao nam je da sve bošnjačke organizacije „oštro osuđuju stradanja nedužnih civila u Pojasu Gaze, te osjećaju empatiju i prema nedužnim civilima s izraelske strane“.
– Važno je upozoriti na kontekst izraelske okupacije i kolonizacije koja traje od 1948. godine jer nam se čini da to svjetska javnost gubi iz vida, kao i da ono što se događa u Pojasu Gaze predstavlja eklatantno kršenje međunarodnog humanitarnog prava. Izraz „nikada više“ stvoren nakon holokausta trebao bi vrijediti i za Palestince. Smatramo i da Palestinci moraju dobiti svoju državu i u njoj biti suvereni. Također, osuđujemo sramotno glasanje Hrvatske u Općoj skupštini UN-a jer je ta rezolucija, iako neobavezujuća, samo pozivala na otvaranje humanitarnih koridora i afirmaciju ljudskog dostojanstva. Mišljenja smo da Hrvatska nije trebala tako glasati i ovim prosvjedima želimo pokazati da u Hrvatskoj postoje ljudi koji misle drugačije – rekao nam je Bermin Meškić.