Osman Kavala: Hiljadu dana zatvora

Hiljaditi dan u zatvoru Osmana Kavale, jednog od najpoznatijih političkih zatvorenika u Turskoj, bit će obilježen širom svijeta događajima koji nastoje skrenuti pažnju javnosti na slučaj ovog borca za ljudska prava, biznismena i filantropa i njegovo politički motivirano pritvaranje.

Kavala je uhapšen 1. novembra 2017. pod optužbom za pokušaj svrgavanja vlade zbog sudjelovanja u protestima u Gezi parku 2013. godine na istanbulskom trgu Taksim kako bi se spriječila gradnja tržnog centra. U februaru ove godine turski sud oslobodio je grupu optuženih među kojima je bio i Kavala, međutim on je istog dana, bez prethodnog puštanja na slobodu, ponovo uhapšen zbog optužbi za špijunažu povezanih sa državnim udarom 2016. nakon kojeg je država procesuirala oko 500.000 slučajeva.

Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu je u decembru prošle godine naložio njegovo hitno puštanje, ali to se nije desilo. Sud je zaključio da je Kavalino pritvaranje politički motivirano te da ima za cilj paralizirati civilno društvo u zemlji šaljući jasnu poruku aktivistima i borcima za ljudska prava.

63-godišnji Osman Kavala važno je ime turskog civilnog društva i kulturne scene, 2002. godine osnovao je kulturnu organizaciju Anadolu Kültür, bio je jedan od vodećih filantropa u zemlji, energični borac za ljudska prava i pitanja okoliša, a veliku pozornost je posvećivao tzv. kurdskom pitanju. Pomogao je osnivanje turskog ogranka Fondacije otvoreno društvo, Georgea Sorosa.

Kavala je 16 mjeseci proveo u zatvoru bez optužbe, a provladini mediji optužili su ga za učestvovanje u “jevrejskoj zavjeri” koju predvodi Soros. Po Orbanovom receptu. Neki analitičari, piše The New York Times, smatraju da je njegov rad o Armenima i Kurdima omražen od sigurnosnih službi, dok drugi ocjenjuju da je Kavala žrtva internih sukoba unutar kabineta turskog predsjednika.

Ovo je jedan od niza slučajeva protiv kulturnih radnika, aktivista i novinara Turske. U maju smo pisali o članovima grupe Yorum koji su preminuli od posljedica štrajka glađu u pokušaju da vlasti dozvole rad ove grupe i njihovog kulturnog centra.

Prema izvještaju Freedom of the World 2020, organizacije Freedom House, Turska je ocijenjena kao “zemlja bez slobode” u kojoj su ugrožena politička prava i građanske slobode. Recep Tayyip Erdoğan upravlja Turskom od 2002. godine, a njegova stranka AKP pokazuje sve veće razmjere autoritarnosti posebno nakon pokušaja puča 2016. za koji se nikada nije saznalo koliko je bio stvaran a koliko izmišljen kako bi se dobile odriješene ruke za obračun sa svima koji nisu na strani Erdoğana i njegove partije. Tada je počeo dramatičan obračun, kako ga naziva Freedom House, sa protivnicima režima. Promjene ustava iz 2017. koncentrirale su moć u rukama predsjednika Turske dok su lokalni izbori prošle godine, kada je opozicija osvojila vlast u Istanbulu i Ankari, pokazali da njegov autoritet nije neograničen.

Progon i uznemiravanje opozicionih političara i istaknutih članova civilnog društva nastavljeni su tokom cijele godine. Selahattin Demirtaş, lider kurdske Narodne demokratske stranke (HDP) u zatvoru je zbog navodnih optužbi za terorizam, a Canan Kaftancıoğlu, predsjednica opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) nepravomoćno je osuđena u septembru za vrijeđanje predsjednika Erdoğana i širenje terorističke propagande.

Komitet za zaštitu novinara izvijestio je da je u zatvoru 47 novinara. Grupa od 13 novinara koji su radili za nezavisni list Cumhuriyet ponovno je osuđena za terorizam u novembru 2019. godine, iako je prvobitnu presudu sud ukinuo.

Turska vlada iskoristila je ovlasti nacionalne sigurnosti da zabrani Wikipediju 2017. godine, uz obrazloženje da ova web stranica ima teroristički sadržaj. Dok je sud u Ankari iste godine podržao zabranu, Ustavni sud ga je poništio u presudi krajem decembra 2019. godine, konstatirajući da je prvobitnom odlukom narušena sloboda izražavanja.

Danas, 27. jula, hiljaditi je dan koji u zatvoru provodi Osman Kavala. “Ukoliko predsjednik ne ode s vlasti, ne umre ili se ne predomisli, Kavala bi mogao ostati u zatvoru zauvijek”, komentirao je novinar Murat Celikkan.

Butlerovi izvještaji
Priča o eseju
Izazov prihvaćen