Više TV zabave – više glasova populistima

Istraživanje o vezi između gledanja zabavnih TV programa i glasanja za Silvija Berlusconija.

Iako se često svrstava u domen teorija zavjere, nakon studije koju je objavio American Economic Review, možda je vrijeme da prestanemo vjerovati da je tvrdnja “TV zaglupljuje” samo kliše.

Dok su prethodna istraživanja bila fokusirana na politički uticaj vijesti i informativnog programa, autori ove studije Ruben Durante, Paolo Pinotti i Andrea Tesei bavili su se uticajem zabavnih sadržaja na oblikovanje političkih stavova, na primjeru Italije osamdesetih godina.

Ranije studije su pokazale da laki zabavni sadržaji, sapunice i reklame mogu uticati na stavove gledalaca i njihovo ponašanje kada su u pitanju stavovi o rodnim pitanjima ili potrošačke navike, ali ova studija dokazuju da pretjerano gledanje zabavnih TV sadržaja ima uticaja i na političko ponašanje te je vjerovatnije da će konzumenti takvih TV programa prije i u većem broju glasati za populističke partije i kandidate.

Sedamdesetih godina, jedini nacionalni kanal u Italiji RAI emitirao je 10 sati programa dnevno, dvije trećine činili su edukativni i informativni programi, čak su i reklamni spotovi rađeni u skladu sa visokim etičkim normama.

Sve se promijenilo osamdesetih kada je Silvio Berlusconi počeo kupovati regionalne TV kanale. Iako su sudovi opetovano njegove aktivnosti proglašavali ilegalnim, Berlusconiju je, zahvaljujući njegovim bliskim vezama sa vodećim političarima, omogućeno osnivanje prve italijanske privatne mreže Mediaset. Manje od 10% programa Mediaseta činile su vijesti i edukativni programi.

Opštine izložene programu Mediaseta prije 1985. godine davale su veću podršku Berlusconijevoj stranci Forza Italia na izborima 1994. godine, u poređenju sa opštinama koje su ovim programima kasnije bile izložene. Da bi potvrdili relevantnost ovog dokaza, naučnici su poredili mjesta i sela koja su imali dobar TV signal sa onima u kojima je TV prijem bio loš ili ometen fizičkim preprekama i oni sa boljim signalom, u većoj mjeri su glasali za Berlusconijevu stranku.

Također, što je publika u ranijoj dobi bila izložena ovoj vrsti TV programa i što su više gledali programe Mediaseta, davali su veću podršku populistima. Ovi pojedinci su imali slabije kognitivne sposobnosti, manje su skloni građanskom aktivizmu i ranjiviji su na retoriku poput Berlusconijeve. 

Nakon 2013. godine ista populacija je pokazivala veću sklonost novoj populističkoj stranci Pokretu pet zvijezda (M5S), dokazujući kako su gledaoci Mediaseta u većoj mjeri podupirali populističke lidere i partije generalno, ne samo Berlusconija. Razlog je što su M5S i njihov lider Beppe Grillo koristili, upravo poput Berlusconija, jednostavan jezik koji je prijemčiviji za manje sofisticirane glasače. Mediaset nije podupirao Grilla pa pada u vodu argument da je njegova promocija od strane medija odgovorna za ishod glasanja.