Korona – imamo li dovoljno struje?

Kakva je elektroenergetska situacija u Bosni i Hercegovini i kakva će biti u vrijeme korone i vanrednog stanja.

Ako se ovih dana vaš pritajeni PTSP igra s vama podsjećajući vas na prizore zadnje decenije prošlog stoljeća, na prizore života bez vode i struje, niste jedini. Željeli smo saznati kakva je situacija sa strujom, s obzirom na sadašnje i buduće okolnosti, i da li možemo odahnuti kada je riječ o snabdijevanju električnom energijom. Da bismo barem dio strahovanja ublažili, istražili smo podatke Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) koji u trenutnim uvjetima, djeluju ohrabrujuće i ne ostavlja mjesta za paniku. Barem kratkoročno.

Prema izvještaju DERK-a za 2018. godinu, Bosna i Hercegovina bilježi godišnji suficit od 4.146 GWh. Viškovi struje kojima raspolažemo, predaju se u mrežu jer je Bosna i Hercegovina punopravna članica Evropske mreže operatora prijenosnog sistema električne energije, ENTSO-E u kojoj se nalazi 43 članice iz 36 evropskih zemalja.

Kada je u pitanju godišnja potreba Bosne i Hercegovine za električnom energijom, ona iznosi 13.294 GWh, od čega potrebe domaćinstava iznose 10.139 GWh, a potrebe kupaca priključenih na prijenosni sistem (industrija i željeznica) 2.604 GWh.

Zavisnost od uvoza

Ukupna proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini, prema izvještaju DERK-a, iznosi 17.873 GWh. Gledano po primarnim izvorima, u bh. hidroelektranama proizvedeno je 6.300 GWh električne energije, proizvodnja u termoelektranama je iznosila 10.954 GWh, a prva vjetroelektrana priključena na prijenosni sistem – VE Mesihovina, tokom prve godine svog rada u mrežu donijela 103,5 GWh. Proizvodnja iz ostalih izvora (male hidroelektrane, vjetroelektrane priključene na distributivni sistem, solarne i elektrane na biogoriva) je iznosila 498,21 GWh. U elektranama industrijskih proizvođača proizvedeno je 17,44 GWh.

Nepovoljna činjenica je da je naša zemlja u zavisnom položaju zbog propasti proizvodnog programa Energoinvesta jer svu visokonaponsku i srednjenaponsku opremu poput sklopki, prekidača, transformatora i druge opreme neophodne za funkcioniranje termoelektrana i hidroelektrana (osim hidroturbina manje snage koje se prave u Banovićima), BiH uvozi. Uprkos tome, nema razloga očekivati obustavu isporuke ovakvih komponenti.

Struktura proizvodnje

S obzirom na procentualnu strukturu proizvodnje po primarnim izvorima: 35% iz hidroelektrana, 61,3% iz termoelektrana i 3,7% iz ostalih izvora, ukupna proizvodnja je proporcionalno „osjetljiva“ na nepovoljne uticaje. Proizvodnja u hidroelektranama direktno zavisi od hidrometeroloških uslova, dok proizvodnja u termoelektranama zavisi od produktivnosti rudnika uglja, koja se mora povećati.

U narednih godinu ili dvije, Bosna i Hercegovina se ne bi trebala susresti sa problemima u napajanju električnom energijom, međutim treba imati na umu dva fakta – da termoelektrane po Direktivi o velikim ložištima moraju ići ka postepenom smanjivanju proizvodnje kako bi u dogledno vrijeme bile zatvorene; te da će se Bosna i Hercegovina naći u vrlo nepovoljnom položaju kada bude u obavezi plaćati taksu na emisiju ugljen-dioksida za električnu energiju iz svojih termoelektrana, a koja trenutno iznosi oko 20 EUR/MWh.

Prema nagovještajima iz Energetske zajednice, izgledno je da će za par godina jedini način da domaće hidroelektrane kao i ostali proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora, izvoze električnu energiju prema EU (BiH je u Zajedničkom kontrolnom bloku sa Hrvatskom i Slovenijom, tzv. SHB) da ona bude „zelena energija“ odnosno da se osiguraju evropski certifikati za zelenu energiju, tzv. garancije porijekla (eng. Guarantee of Origin), kako bi bile oslobođene plaćanja ove takse.

Jedan dio rješenja je i to da BiH intenzivira izgradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana velikih snaga i tu struju certificira kao zelenu. Istovremeno, BiH mora što prije omogućiti građanima da postanu prosumeri (i potrošač i proizvođač), tj. da prema potrebi i mogućnostima koriste sopstvene izvore struje (solarni paneli na krvovima kuća i zgrada).

Snabdijevanje električnom energijom u doba korone će biti stabilno, i dok je na snazi vanredno stanje građani ne bi trebali da brinu. Struje ima i bit će je dovoljno!

Kada jednom prođe vrijeme korone morat ćemo hitno i stručno poduzeti važne korake u energetskom sistemu, kao i u zdravstvu, kao i cjelokupnom društvu. I pri tome podobne neznalice zamijeniti stručnim ljudima sa integritetom koje će politika pitati i uvažavati.

Korona virus


Tunel
Šoša i Majka
Kineske vjerske neslobode