Svjetska zdravstvena organizacija pozvala je početkom mjeseca industriju i vlade da povećaju proizvodnju zaštitne opreme za zdravstvene radnike kako bi se moglo udovoljiti potrebama koje se povećavaju iz dana u dan širom svijeta.
Rukavice za jednokratnu upotrebu, hirurške zaštitne maske, zaštitna odijela, maske sa filterom, zaštitne naočale samo su dio opreme čija se potreba mjeri u milionima komada. Procjena WHO-a je da je mjesečna potreba za zaštitnim maskama 89 miliona komada, rukavica 76 miliona komada, a sredstava za dezinfekciju ruku 2,9 miliona litara.
Proteklu sedmicu obilježio je porast broja zaraženih i umrlih u Italiji, povećanje registrovanih oboljelih i umrlih u Španiji, smanjenje broja zaraženih u Kini – Kina je objavila da je dobila glavnu bitku.
Nakon nekoliko dana panične kupovine zaliha i u Bosni i Hercegovini, ali i u drugim zemljama, toalet papir je nestao sa polica nekih prodavnica, škole i vrtići su zatvoreni, sportske i kulturne manifestacije su odgođene, apeluje se na zdrav razum građana da smanje kretanje i socijalne interakcije na najmanju mjeru kako bi se izbjeglo naglo povećanje broja zaraženih. Ovo su mjere koje jednoj maloj siromašnoj zemlji sa lošim zdravstvenim sistemom daju šansu da se brani od virusa COVID-19.
Širenje bolesti ne možemo izbjeći ali svojim ponašanjem možemo pomoći zdravstvu da se lakše nosi sa onim što nas očekuje. Kapaciteti su ograničeni i “eksplozija” oboljelih mogla bi dovesti zdravstveni sistem u tešku situaciju, naročito kada imamo u vidu već postojeće probleme u zdravstvu kod nas i nedostatak koordinacije na državnom nivou koji može donijeti dodatne probleme u slučaju usložnjavanja epidemiološke situacije.
Korona virus u našoj zemlji nije još uvijek dosegao vrhunac, niti uhvatio puni zamah, ako je suditi po zvaničnim informacijama, a ne treba izgubiti iz vida da se obavlja mali broj testiranja, i to samo u slučajevima kada postoje simptomi. Većina inficiranih ima blaže simptome, djeca u mnogim slučajevima gotovo su bez simptoma. Broj zaraženih je sasvim izvjesno daleko veći nego što govore informacije o broju zaraženih.
Bolest se širi eksponencijalno, a to znači da se situaciju može dramatično pogoršati za samo nekoliko dana. Vrhunac krivulje zaraženosti kod nas se tek očekuje i ako budemo poštovali preporuke, nema razloga za paniku. Za brigu ima – u Federaciji ima tek 141 respirator, a u slučaju velikog broja zaraženih, očekuje se i proporcionalan broj težih slučajeva kojima je neophodan respirator – oko 20% zaraženih treba bolničku skrb, a jedan pacijent kojem je potreban respirator zauzima ovaj uređaj na više dana i sedmica, možda i duže, što broj pacijenata kojima može biti pružena ova vrsta medicinske usluge čini iznimno limitiranim.
Njemačka ima 25.000 respiratora odnosno jedan respirator na 2.400 stanovnika, a Financial Times je objavio kako je država od Draegerwerka naručila dodatnih 10.000 respiratora što je ukupna godišnja proizvodnja ove njemačke kompanije.
A kako bi bh. bolnice mogle udovoljiti potrebama pacijenata, odnosno kako bi se spriječila preopterećenost zdravstvenog sistema, neophodno je pridržavati se preporuka kriznog štaba. Rizične skupine su starije osobe i hronični bolesnici – hipertenzičari, dijabetičari, osobe sa kardiovaskularnim, respiratornim i malignim bolestima, što ne znači da mlađe osobe i djeca ne mogu oboliti i razviti ozbiljnu kliničku sliku.
Pandemija je ozbiljan izazov i za puno razvijenije zemlje od naše i puno snažnije i bolje organizovane zdravstvene sisteme i ekonomije. Nagli porast broja zaraženih ozbiljno je doveo u pitanje zdravstveni sistem u Italiji, na 21.157 registrovanih slučajeva zabilježena je 1.441 umrla osoba dok broj registrovanih zaraženih iznosi 350 osoba na milion stanovnika. U zemljama Skandinavije poput Norveške ili u Njemačkoj, na 1.086 odnosno 4.585 registrovanih slučajeva, zabilježena su 3 odnosno 9 smrtnih slučajeva.
Nije neobično da ovakve situacije prate i brojne dezinformacije, a kada poželite riješiti se trenutačne anksioznosti koja prijeti da probudi vaš decenijama potiskivani PTSP, posjetite stranicu Svjetske zdravstvene organizacije i sekciju “myth busters”. Samo ukratko: snijeg ne ubija virus baš kao ni bijeli luk ili ulje sezama, vruće kupke ne sprečavaju zarazu kao ni vodice za ispiranje usta, zarazu ne prenose komarci, antibiotici ne djeluju na viruse…
Iako se pojavljuju različite informacije u medijima i društvenim mrežama, COVID-19 je novootkriveni virus, za koji se ne zna koliko dugo opstaje na različitim površinama, može se samo pretpostaviti da se ponaša poput drugih korona virusa. Stoga, često pranje ruku, vodom i sapunom, bez nepotrebnih socijalnih kontakata, zdrava ishrana i podizanje imuniteta je ono što možemo učiniti za sebe i druge da bismo spriječili scenarije od kojih svi strahujemo.