U uskršnjoj poslanici koju je pročitao nadbiskup Diego Ravelli, papa Franjo osudio je oružane konflikte diljem svijeta, naglašavajući “užasan sukob” u Gazi koji “i dalje uzrokuje smrt i razaranje i stvara dramatičnu i žalosnu humanitarnu situaciju”.
“Suočeni s okrutnošću (raznih) sukoba koji uključuju bespomoćne civile i napadnute škole, bolnice i humanitarne djelatnike, ne smijemo si dopustiti da zaboravimo da se ne pogađaju ‘mete’, nego osobe, od kojih svaka posjeduje dušu i ljudsko dostojanstvo”, poručio je papa.
Bila je to njegova posljednja poruka. Dan poslije, Vatikan je objavio da je preminuo u 88. godini života. U trenutku pisanja ovog teksta, službeni uzrok smrti nije bio poznat.
Odajući mu počast, palestinski teolog Munther Isaac napisao je da je on gajio “istinsko suosjećanje s Palestincima, ponajviše onima u Gazi tijekom ovog genocida”. “Papa je danas napustio naš svijet, a okupacija i zid su ostali. Što je još gore, napustio je naš svijet dok se genocid nastavlja odvijati”, napisao je Isaac, podsjećajući na papin poziv na temeljitu međunarodnu istragu izraelskog napada na Gazu.
Njegov odnos prema ovoj temi – bezumnom i genocidnom razaranju Gaze – po mnogima je ilustracija Franjinih stavova tijekom 12-godišnjeg mandata na čelu Katoličke crkve.
Rođen kao Jorge Mario Bergoglio 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu, Franjo je po mišljenju simpatizera svoje porijeklo iz radničke klase pretočio u papinski mandat, redefinirajući prioritete Crkve u svijetu suočenim s ekonomskom nejednakošću, dolaskom krajnje desnice u politički mejnstrim i rastućim prijetnjama klimatske katastrofe.
Od imenovanja 2013. godine, naglašavao je predanost marginaliziranim i potlačenim slojevima društva, eksploatiranim žrtvama kapitalizma. Često je ukazivao i na pogubnosti klimatskih promjena. Nije se libio upućivati kritike desničarskim političarima poput Matea Salvinija, Donalda Trumpa i drugim reakcionarnim figurama na pozicijama moći zbog okrutne dehumanizacije migranata.
Do kraja života držao se isključivih doktrinarnih učenja u temama poput zaređivanja žena i njihovih reproduktivnih prava. Pobačaj je nazivao ubojstvom i teškim grijehom, kritizirajući korištenje kontracepcije.
Premda je uveo značajne zakonodavne pomake, neusporedivo bolje od papinskih prethodnika, njegove napore u borbi protiv svećeničke pedofilije i višedesetljetne kulture zataškavanja udruženja žrtava smatrana su nedostatnima i manjkavima.
Opisujući život i ostavštinu pokojnog pape, bivši veleposlanik u Vatikanu i sociolog religije Ivica Maštruko kaže da Franjo nije bio revolucionar, nego reformator.
– To se moglo vidjeti u odnosu prema ženama, koje je uključio u neke od dikasterija crkve. Reformatorom se može smatrati i zbog iskazanih stavova tolerancije prema gej zajednici ili zbog cjelokupnog odnosa prema siromašnima. Čini se da je u tome smislu prihvatio stavove teologa oslobođenja, protiv kojih je inače bio kao nadbiskup. Kao papa, zalagao se za učenje u kojem je Isus obučen u ponču, a ne u zlatnom ogrtaču s krunom na glavi. Bio je za crkvu stvarnih, iskrenih vjernika, a ne crkvu hijerarhije čiji nadbiskupi nose zlatni križ oko vrata. Utoliko, rekao bih da je Franjo bio dobar papa – poručio je Maštruko.
Komentirajući njegove prijepore s konzervativnijim krilom Katoličke crkve, Maštruko je istaknuo da je uživao široku podršku vjernika.
– Ali ne bih rekao da je bio dovoljno priznat u katoličkoj hijerarhiji. To možemo suditi i po ponašanju Hrvatske biskupske konferencije, koja uz časne iznimke poput nadbiskupa Mate Uzinića nije baš u potpunosti slijedila ponašanje i upute pape Franje. Dakako, zbog crkvene discipline su javno izražavali poštovanje prema njemu, ali u praksi to nije bio slučaj – veli Maštruko, koji očekuje da će novi papa biti na svjetonazorskoj liniji pokojnog Franje.
– Mislim da u odabiru njegovog nasljednika neće prevladati konzervativno krilo, jer je struktura onih koji će donijeti odluku promijenjena dok je bio živ – rekao je Maštruko u izjavi za Novosti. Očekuje se da će se kardinalski zbor okupiti u narednih 15 do 20 dana, nakon čega će biti donesena odluka o Franjinom nasljedniku.