Uznemireni građanin u izolaciji je na rubu živaca.
Zabrinuto gleda u TV kroz koji defiluju poznata politička lica. Češe iziritiranu kožu na rukama, koje u strahu od zaraze, neprestano pere klinički testiranim sapunom, koji mu nemilosrdno isušuje kožu. Iako većinom u ovakvim prilikama polemiše sam sa sobom, ovaj put naš građanin je zabrinjavajuće nijem. Nekontrolisano škrguće zubima, te konačno promijeni kanal. Na ekranu se potom ukazuje čopor hijena koje proždrljivo trgaju leš antilope.
Na dnu dna
Ignorant (engl.) opisuje nedostatak znanja, svjesnosti ili razumijevanja pojedinca o određenim stvarima. Sinonimi ovog pridjeva su: neuk, nepismen, neobrazovan, neinformisan, neprosvijećen, praznoglav, glup i idiot.
Ljekarska komora Federacije BiH je jučer (25.03.2020.) otvoreno progovorila o potrebi intenzivnijeg testiranja na korona virus. Ovo strukovno udruženje ljekara u FBiH, se obratilo Federalnom ministarstvu zdravstva, direktno prozvavši dvojicu čelnih ljudi:
Broj testiranih od nešto više od 460 nije dovoljan. Isto tako nije prihvatljiva priča federalnog ministra zdravstva (Vjekoslava) Mandića i njegovog pomoćnika (Gorana) Čerkeza o ‘racionalnom’ postupanju sa testiranjem. Ona je u suprotnosti sa smjernicama i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.”
Saopštenje je zaključeno poraznom konstatacijom o kojoj vlast i dalje podmuklo šuti: “BiH je trenutno na samom začelju EU po broju testiranih građana na milion stanovnika.“
Prema otvorenoj naučnoj web platformi Our World in Data, zaključno sa 19. martom u Sloveniji je na milion stanovnika testirano 4.335,7 osoba (ukupno 8.961 osoba), a u Hrvatskoj na isti dan je na milion stanovnika testirano 307,1 osoba (ukupno 1.252 osobe). Prema izvještaju Federalnog ministarstva zdravstva, zaključno sa istim danom u Federaciji su testirane ukupno 222 osobe. To znači da je u tom momentu u FBiH na milion stanovnika testirano tek njih 93,6. Bolan zaključak je jasan: 19. marta intenzitet testiranja u Federaciji BiH je 3,3 puta slabiji od intenziteta testiranja u Hrvatskoj. Slovenija vrši 46,3 puta intenzivnije testiranje od Federacije BiH. U ovom momentu u FBiH pod nadzorom je više od 32.000 osoba.
Prvo, drugo i treće
Iz gore navedenog, zabrinuti građanin može izvući nekoliko uzajamno povezanih zaključaka.
Prvo Loša, ako je uopšte i rađena, procjena rizika, odsustvo pravovremnog planiranja i organizaciona nesposobnost vlasti, pogrešno vođene političkim, umjesto javnim interesom, rezultirale su da trenutno nemamo dovoljno testova, jer par hiljada istih nije dovoljno.
Drugo Nedostatak testova je rezultirao veoma niskim intenzitetom testiranja. Ovaj nivo se praktično održavao i još održava korištenjem rigidnih i netransparentnih kriterija za testiranje. „Pratite i dalje vaše stanje, zovite nas sutra“, je čest odgovor koji su dobili i koji još uvijek dobijaju mnogi građani, obraćajući se nadležnim ljekarima. Koliko rigidni kriteriji testiranja mogu koštati građane saznaćemo u vremenu koje je pred nama. Nadajmo se da ta saznanja neće biti bolna. Da li ti rigidni kriteriji važe u slučaju građana Čovića, Novalića, Džindića ili pojedinih ministara u Vladi RS ostaće još jedna mala prljava tajna.
Treće Startna pozicija Bosne i Hecegovine koja je mogla da bude veoma povoljna, zbog zakašnjelog intenzivnog testiranja je realno ugrožena. Kolika je cijena tog kašnjenja, također ostaje da vidimo u vremenu koje je pred nama. Vlast za sada, ovo pokušava nadoknaditi mjerama ograničenja kretanja. Ovo jeste, u trenutku kad nedostaje testova, alat koji usporava širenje pandemije i koliko-toliko, bar za sada, smanjuje opterećenje na krhki zdravstveni sistem. Srećom ovu svoju pasivnu ali veoma važnu ulogu građani u najvećoj mjeri dobro izvršavaju.
Beznačajne institucije i čekanje testova
Hronična nesposobnost i nesloga uzrokovana pijačarskim interesima u političkom braku bez ljubavi zvanom Vlast je po ko zna koji put pokazala svoje lice. Nakon održane hitne sjednice (25.3.2020.), najpremijer Vlade FBiH je istu noć, izveo još jednu potresnu monodramu na pozorišnim daskama Vlade Federacije, pred bezdušnim kamerama. Emotivno skrhan, priznao je javnosti da je propala nabavka potrebne medicinske opreme, uključujući i glasno obećavanih 150.000 testova. Stoga je Krizni štab FUCZ, smanjen sa 21 na 7 članova. Ipak, da li zbog rastućeg pritiska javnosti ili zbog konačne spoznaje, premijer nam je saopštio kako je Vlada, nakon neuspjele nabave 150.000 testova između ostalog uspješno odobrila nabavu ovaj put 170.000 testova. Mada nije naveo kad bi se ta nabavka trebala tačno realizirati.
Dan kasnije, na filtriranoj press konferenciji, na kojoj nema mjesta za potpitanja, jučerašnju izmjenu tima Kriznog štaba FUCZ, Novalić je dodatno objasnio navodeći da se smanjivanje broja članova Kriznog štaba odnosi na ljude koji su dolazili iz „beznačajnih institucija“. Ovaj nadajmo se lapsus linguae je zaista pogodio u srž. Premijer je tako uznemirenoj javnosti dodatno, pored obznanjivanja logističkog neuspjeha u nabavci, priznao da u ovoj zemlji postoje i neke „beznačajne institucije“. Doduše, to i nije bila tajna.
„Dovoljno“ nije broj
Zatim je na pozornicu Vlade FBiH izašao direktor Federalnog zavoda za javno zdravstvo, epidemiolog Davor Pehar, koji je kao i mnogi odgovorni dužnosnici u ovoj zemlji, na već poznato pitanje o broju testova, dao poznati odgovor: „Testova imamo dovoljno.“ Dovoljno za koga? Dobro, to je već potpitanje.
Za to vrijeme ministar federalnog zdravlja Vjekoslav Mandić kao da je propao u zemlju. Saznali smo da njega nema u navedenom Kriznom štabu, kao i to da Ministarstvo zdravstva ima svoj sopstveni štab. Istovremeno, njegov pomoćnik Goran Čerkez je javno saopštio da ostaje u samoizolaciji, potvrdivši da je bio u kontaktu sa zaraženim predsjednikom Privredne komore Federacije BiH i dodao: „Testova ima i to nije razlog za neprovođenje testiranja u većem obimu.“
U ovoj izjavi, čini se, po prvi put se ne koristi tajanstveni broj „dovoljno“. Naime, Čerkez samo tvrdi da testova „ima“. I sigurno da govori istinu, jer kad nečega imate i u veoma malim količinama možete slobodno reći da toga imate. I ne biste ništa slagali. Osim ako biste rekli: Dovoljno.
Smrtonosni Modus gluperandi
Pametnom je išaret dovoljan, a budali ne vrijedi ni mahati, rekli bi naši mudri sugrađani treće životne dobi, koje je Vlada velikodušno zaštitila od pandemije zaključavši ih u njihove domove. Nakon toga je ključ, pretpostavljam, sakrila u isti sef u kome čuva vrijednost broja „dovoljno“. I tako im se zahvalila što su 40 godina nesebično radili da bi se izgradio zdravstveni sistem, a koji su politički kleptokrati u ovoj zemlji zdušno zapostavljali i uništavali. Koliko je bolnica iz brojnih budžeta izgrađeno iza rata, pitanje je za sve nas. Pitanje opskrbe zaključanih građana, uvijek spremna Vlada prebacila je na njihovu rodbinu i solidarne komšije.
Da li su izgubljeni životi naših sugrađana iz Konjica, Bihaća i Sarajeva mogli biti spašeni? Zašto preminula 52-godišnja A.K. iz Sarajeva nije bila testirana, mada je bolesna dolazila u zdravstvenu ustanovu? Zašto preminuli 52-godišnjak iz Konjica H.M., a kako je objavilo boračko udruženje Klis-Buk, nije testiran 17. marta u Konjicu kad je sa simptomima obratio ljekaru, nego tek 22. marta u Mostaru? Da li su rigidni kriteriji i uporno odbijanje da se testiraju bolesni ljudi, potpomognuti tvrdnjama da su testovi preuranjeni, pa čak i nepotrebni, samo nova stepenica na putu gadosti kojim bježe od odgovornosti politički poslušnici u ovoj zemlji, a koju bi mogli platiti njeni građani?
Zadnje tri sedmice svjedoci smo notornih gluposti političkih poslušnika koji, iznenađeni očekivanom situacijom, posljedice svoje nesposobnosti, hinjski pokušavaju da fakturišu građanima, dok postojanje ozbiljnog problema negiraju i odlažu masovno testiranje. Takav Modus gluperandi su upražnjavali skoro 30 godina i prolazili nekažnjeno. Ali u ovom momentu takav Modus gluperandi može postati smrtonosan.
U vremenu koje je pred nama, glavna prevaga koja će odlučivati da li će se ljudski životi uspješno spašavati, biće sposobnost Vlade da prizna rizik, procjeni njegove posljedice i brzo i efikasno djeluje. To je kompetentnost koja nas spašava i koju Vlast mora pokazati. Sad ili nikad.