Crne priče i drugi crnjaci u Bosni i Hercegovini

Oponentna ali relevantna misao već predstavlja jedan oblik protesta. Književna djela su često i umjetnički i politički činovi. O višestoljetnom iskustvu rasne nejednakosti i visoke stope nasilja koje doživljavaju Afroamerikanci su napisane priče o individualnim borbama. Moć književnosti je da preko izdvojenog primjera pruži uvid u kolektivnu problematiku i naposljetku doprinese izgradnji humanističkog odnosa prema svijetu. U jeku tekućih društvenih dešavanja u Sjedinjenim Američkim Državama i pokreta Black Lives Matter, izdvajamo nekoliko domaćih prijevoda bosanskohercegovačkih izdavačkih kuća koje uviđaju stalnu važnost pisanja o opresiji.

“Domorodac”

Richard Wright, Sarajevo: Svjetlost, 1963 (orig. 1940)

Knjiga se fokusira na turbulentni život mladog Afroamerikanca iz Chicaga koji teško izlazi iz privatne i javne zone komfora očekivane za crnačko stanovništvo 1930-ih godina. Bigger Thomas se socijalizira sa bijelcima kako profesionalno tako i privatno. Njegovo neprestano hodanje po rubu normi politički određenog ponašanja za afroameričku mladu populaciju utječe na niz životnih izbora radi kojih nerijetko ima problema sa zakonom. Wright izlaže rapsodiju kompleksnih unutrašnjih emotivnih previranja protagonista romana. Naime, boja njegove kože mu uveliko diktira i ograničava snove i planove, ali protagonist također i usvaja mnogobrojna pravila koja se odnose na crnačku populaciju. Ograničavanje sopstvene slobode se u ovom iznimno popularnom romanu ipak autorski izlaže na tada očekivani način. Tako je Bigger Thomas glavni moralni i društveni transgresor. Domaće izdavaštvo je prepoznalo tematsku relevantnost “Domoroca” u deceniji koja je svjedočila Pokretu za ljudska prava. Međutim, portret problematičnog Afroamerikanca se tada mogao shvatiti kao još jedan politički nestimulirajući faktor za mladu crnačku populaciju širom Sjedinjenih Američkih Država.

“Druga zemlja”

James Baldwin, Sarajevo: Svjetlost, 1966 (orig. 1962)

Ovaj roman je ubrzo nakon izlaska stekao međunarodnu publiku. Sarajevska izdavačka kuća “Svjetlost” objavljuje njegov prevod četiri godine nakon prvog izdanja. Djelo je svojevrsna oda samoinicijativnom pronalasku estetske i moralne vertikale u politički nepredvidljivim 1960-im godinama rasno podijeljenog američkog društva. Lik jazz muzičara Rufusa Scotta se predstavlja kao materijalna i duhovna spona između ostalih likova romana. Baldwin izrazitu pažnju posvećuje međurasnim emotivnim i seksualnim vezama. Time vrši materijalno prodiranje u ispolitizirane granice tjelesnosti i njenih društveno shvaćenih karakteristika. Akcentuiranje prisnih međurasnih odnosa je u tim godinama vrijedilo za glasan protest protiv politike separatizma koja je oblikovala nove naraštaje crnačke populacije. Sami Scottov interest za jazz, koji se u početku gotovo isključivo vezao za afroameričku kulturu, je sinonim za eklektične političke okolnosti sa kojima se likovi hvataju u koštac.

“Snovi mog oca: Priča o rasi i naslijeđu”

Barack Obama, Sarajevo: Buybook, 2008 (orig. 1995)

Objavljena u uzbudljivoj godini za američku unutrašnju politiku, knjiga “Snovi mog oca: Priča o rasi i naslijeđu” je memoar o prihvatanju složenog rasnog identiteta. Rođen od majke bijelkinje, autor piše o traganju za jasnim diferenciranjem sopstvenog crnačkog identiteta. Osvještavanje porodičnog naslijeđa vrši kroz sjećanja na oca, kenijskog imigranta u Sjedinjenim Američkim Državama, koji doživljava saobraćajnu nesreću i naprasno napušta njegov život. Obama odlučuje da prati trag odluka svojih roditelja te posjećuje njihova rodna mjesta i skuplja građu za knjigu. Za potrebe upoznavanja javnosti sa svojim interesantnim mozaikom identiteta, Obama objavljuje memoare pred početak svoje senatorske karijere. Memoari prvog afroameričkog predsjednika u historiji su inspirativna priča koja prevazilazi rasnu problematiku te govori o snazi pojedinca da se izdigne iznad nepovoljnih ekonomskih okolnosti, poročnog života, i društvenih uvjetovanosti.

“Prodana duša”

Paul Beatty, Sarajevo: Buybook, 2017 (orig. 2015)

U duhu svog idejno subverzivnog romana “Prodana duša” autor je jednom naveo svoje siromaštvo kao glavni motiv za pisanje ovog djela. Roman po mnogo čemu predstavlja netipični osvrt na fenomen ropstva koji dominira savremenim kulturnim i socijalnim odrednicama afroameričke populacije. Čini se da se protagonist slobodnjački odnosi prema paradigmama historije crnačkog kolektivnog identiteta te se okreće individualnom redefiniranju kontroverznog odnosa gospodara i roba. Nakon što mu se snovi o finansijskoj stabilnosti porodice u potpunosti uruše nasilnom smrću oca, protagonist planira da uspostavi robovlasnički sistem u jednom dijelu lokalne zajednice. Njegovo nihilističko ophođenje prema historiji ropstva u kontekstu suhog kapitalističkog života današnje Kalifornije vas tjera na pitanja o rasnom svetogrđu i budućnosti njegove opstojnosti.

Lemana Filandra