„Pretis“ ne šišti! Šište oni koji bi da iz sjene odlučuju i upravljaju tvornicom „Pretis“
Prije sedam dana od nepoznate osobe sam dobio dokument koji je danas predmet medijskih objava i novinarskih komentara. Pročitao sam dokument i bilo mi je čudno da takav dokument može biti distribuiran van nadzornog odbora „Pretisa”. Iskreno, posumnjao sam u njegovu vjerodostojnost.
Ali nakon nekoliko dana, počeli su se pojavljivati članci, prvo na portalu Klix, a zatim i u drugim medijima sa informacijama koje su navedene u dokumentu što ga potpisuje sadašnji v.d. direktora Ajdin Kupus.
Juče čitam na portalu Klix tekst u kom se navodi „…dugovanja koja će dosegnuti iznos od pola milijarde maraka čime se dovodi u pitanje opstanak ove kompanije čiji je ugled značajno narušen“, a onda mi kroz glavu prođe niz sekvenci sponzoriranih, dakle plaćenih, tekstova objavljenih na Klixu tokom maja i juna, a koji su predstavljali tumačenja predstavnika privatnog kapitala američke korporacije Regulus (Regulus Global: Američki partner za preporod namjenske industrije, Joe Wallis, izvršni direktor Regulus Globala: Poruka partnerstva i napretka za Bosnu i Hercegovinu, Joe Wallis: Za Regulus Global, Bosna i Hercegovina je strateški izbor, Regulus Global predlaže ulaganje od 100 miliona dolara za modernizaciju kompanije Pretis).
Niz konstatacija autora jučerašnjeg teksta ne odražavaju stvarnost ne samo u tvornici „Pretis”, već u cjelokupnoj evropskoj odbrambenoj industriji.
O stvarnoj situaciji u tvornici „Pretis” treba reći i pitati sljedeće:
- Opstanak tvornice „Pretis” nije doveden u pitanje, i neće biti doveden u pitanje.
- Ugled tvornice „Pretis” nije narušen, on može biti narušen samo ako „Pretis” počne proizvoditi nekvalitetnu municiju. A to tvornica „Pretis” nikada nije radila. „Pretis” je provjereno ime i ugledan brand u vojnoj industriji.
- Nadzorni odbor tvornice „Pretis” je na sjednicama skupština trebao pratiti realizaciju ugovora i finansijska zaduženja. Zašto to nisu radili članovi nadzornog odbora?
- Vlada Federacije BiH je imala mogućnost da u svakom trenutku smijeni svakog direktora. Zašto je Vlada Federacije BiH dva puta produžavala mandat na tri mjeseca prethodnoj direktorici Almiri Zulić?
- Zašto nije raspisan konkurs za direktora tvornice „Pretis” po isteku mandata prethodne direktorice Almire Zulić u novembru 2024. godine?
- Zašto nije raspisan konkurs za direktora tvornice „Pretis” poslije smjene v.d. direktorice Almire Zulić?
- Zašto se interni problemi tvornice iznose u javnost poslije 37. redovne skupštine dioničara zakazane za 27. juni 2025. godine koja je održana ili trebala biti održana sa sljedećim dnevnim redom:
- donošenje odluke o usvajanju godišnjeg izvještaja o poslovanju za 2024. godinu, sa izvještajima,
- donošenje odluke o raspodjeli dobiti za 2024. godinu,
- donošenje odluke o izmjeni Statuta.
Mislim da su tačke „Donošenje odluke o raspodjeli dobiti za 2024. godinu“ i „Donošenje odluke o izmjeni Statuta“ povod za ove informacije koje su sada aktuelne u medijima. Dosadašnja praksa prethodne i sadašnje vlade Federacije BiH je da se dobit ne dijeli dioničarima, već da se preusmjerava u nabavku nove opreme, u investicije i u rezerve. Da li je to bilo i u ovome slučaju, odnosno da li je ta praksa još na snazi, nemam informaciju.
Činjenica je da u ovom slučaju strani partner, američka korporacija Regulus, pokušava kroz ove medijske napise da štiti svoje interese, a donedavno mali dioničari i fondovi nisu bili u toj poziciji.
Neosporna činjenica je da ovakvo stanje u odnosima između državnog i privatnog vlasništva nije održivo i ne daje osnovu za uspješan rad nijedne vojne fabrike u Federaciji BiH. Vlada Federacije BiH ne pokazuje interese da promijeni to stanje, vjerovatno ne zna kako to uraditi imajući u vidu suprotstavljene interese između pojedinaca dvije uticajne strane, odnosno stranke, SDP-a i NiP-a.
Što se tiče ocjene o ekonomskom kolapsu tvornice „Pretis”, mislim da treba biti odmjeren i poznavati validne informacije o tome kako funkcionira odbrambena industrija Evrope i svijeta, a s tim i odbrambena industrija Federacije BiH.
Značajan broj vojnih tvornica u Evropi ne ispunjava svoje obaveze po ugovorima zbog opštih poteškoća koje su prisutne u snabdijevanju određenim kritičnim sirovinama i komponentama. Najveće poteškoće su u nabavci goriva za municiju, zatim eksploziva za bojeve glave, upaljača za projektile i određenih specifičnih materijala poput čelika i mesinga.
Ako želite kupiti gorivo za municiju, vjerovatno ćete čekati do dvije godine na isporuku. Pored toga, cijena koja je bila, naprimjer, 40 dolara po kilogramu, sada je 150-200 dolara.
U izvještaju u medijima se navodi da se plaćanje nabavke neke komponente vršilo u projektilima (kompenzaciono). Taj je podatak, koliko mi je poznato, tačan i predstavlja jedan o načina da strani partner osigura gorivo za municiju ili eksploziv i da za to dobije projektil. To samo svjedoči o sposobnosti uprave tvornice da otkloni poteškoće u nabavkama komponenti i sirovina.
Kroz narednu kraću analizu ću pokušati da otklonim bojazni o finansijskom kolapsu tvornice „Pretis”, baziranu na minimalnim proizvodnim potencijalima.
Ako se pretpostavi da je najmanji kapacitet tvornice u proizvodnji minobacačke municije 120 mm 10.000 komada mjesečno i ako je prodajna cijena 1.000 eura po komadu, tada je godišnji promet 120 miliona eura. Najmanja mjesečna proizvodnju artiljerijske municije 155 mm je 4.000 komada, uz prodajnu cijenu od 2.500 eura, to na godišnjem nivou iznosi 120 miliona eura. Ukupno, samo za ova dva proizvoda, godišnji promet iznosi 240 miliona eura.
Ovo je gruba i kratka računica, kao ilustracija, za one koji danas čitaju članke na portalima o tvornici „Pretis”, da shvate da proizvodni i ekonomski potencijal „Pretisa” nije narušen i da je ta tvornica i dalje stabilna i da ima izvanrednu perspektivu.
Ko zapravo šteti ugledu i narušava integritet tvornice „Pretis” – to je pitanje o kojem svi treba da se zamislimo.