Proveo sam mnogo godina radeći na razvoju municije u tvornici Pretis. I danas je doživljavam svojom tvornicom koja predstavlja važan element opstojnosti Bosne i Hercegovine odnosno odbrane zemlje od mogućih udara izvana. Pokušavam proniknuti u pozadinu učestalih medijskih napada na direktoricu tvornice Pretis Almiru Zulić.
Pojedini portali proteklih dana citiraju pismo predstavnika američke firme Regulus Global LLC u Sarajevu upućeno Vladi FBiH u kojem se navodi „Uništavate Pretis (!?)… naše investicije su odbijene, … izgubit ćete partnere!…“, „Pretisom se loše upravlja na štetu svih dioničara. Pod vođstvom gđe Almire Zulić Burek, kompanija je pretrpjela ozbiljne neuspjehe… Regulus namjerava da odmah pokrene postupak smjene gđe Burek sa trenutne funkcije. Mi nismo samo investitor u Pretisu – mi smo dugoročno strateški partner Federaciji i Bosni i Hercegovini…“
Tekst pisma zbunjuje, ton je neprimjeren a određene tvrdnje bez sumnje ukazuju da je pisac (ili pisci) pisma osobe koje su porijeklom s ovih prostora i motivisani ličnim interesom.
Neosporno da dio navoda američke firme Regulus Global LLC – po pitanju tvrdnje da su odbijeni njihovi prijedlozi za investicije – odgovaraju istini, ali to je prije svega rezultat postojećih političkih i pravnih odnosa u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH, a ne svjesne namjere odbijanja prijedloga. Za promjene zakonskog okruženja treba vremena i spremnosti političkih struktura u Bosni i Hercegovini kako bi se izvršile korjenite promjene u vlasničkim strukturama vojnih tvornica, a da se pri tome ni u jednom trenutku ne ugrozi bit proizvodnih programa jer vojne fabrike moraju ostati bosanskohercegovačke.
Pored toga, privatni ulagači i vlasnici dionica vojnih fabrika koji ulažu novac moraju imati interese kako bi ostali dioničari. Za stvaranja uvjeta za promjenu statusa vojnih fabrika sa stanovišta ulaganja privatnog kapitala treba vremena, iako trendovi u Evropi i svijetu traži brze reakcije Vlade Federacije BiH.
Dok Vlada Federacije BiH ozbiljno ne pristupi ovom problemu ne mogu se očekivati značajnija investiciona ulaganja u opremu i objekte, u trenutku kada sve evropske zemlje ulažu enormna sredstva u razvoj vojne industrije s ciljem povećanja proizvodnje. Objektivno, ne postoje uvjeti da Vlada Federacije BiH iznađe dodatna sredstva za investicije u vojnim fabrikama, izuzev sredstava od prihoda samih fabrika.
Druge tvrdnje zahtijevaju osvrt. Kao što je poznato, u aprilu 2024. firma Sikto d.o.o. Sarajevo kupila je 41,50 % udjela u Pretisu. Ista firma posjeduje 25,69 % udjela u tvornici Binas iz Bugojna. Kasnije se saznalo da je firma Sikto d.o.o. Sarajevo ustvari zastupnik američke firma Regulus Global LLC. Udio od 41,50 % dionica u tvornici Pretis je plaćen preko 17 miliona KM.
Prethodnih godina Vlada Federacije BiH je dobit vojnih fabrika usmjeravala u kupovinu nove opreme, u investiciona ulaganja u objekte i repromaterijale i nije dopuštala isplatu dobiti privatnim dioničarima. I tu je bit problema s američkom firmom Regulus Global LLC.
Tvornica Pretis je 2023. godine ostvarila promet u iznosu od 76,5 miliona, a dobit je iznosila 10 miliona maraka. Prošle godine, imala je obrt od čak 153,8 miliona maraka, a dobit je bila 38,6 miliona maraka.
Ako se usporedi izdvajanja firme Regulus Global LLC za kupovinu dionica od preko 17 miliona KM, za 2023. i 2024. godinu bi im trebala pripasti dobit, u skladu s dioničarskim udjelom, od preko 20 miliona konvertibilnih maraka. To je više od ulaganja u kupovinu dionica, tako da njihova reakcija iako očekivana, nije razumljiva.
Prema informacijama portala Capital.ba dionice tvornice Pretis su 20. aprila ove godine zabilježile veliki skok vrijednosti od čak 33,33 %, što znači da je vrijednost dionica ove firme skočila sa 15 na 20 KM čime je tržišna vrijednost kompanije sa 63,8 miliona KM porasla na 85 miliona KM. Posljednje informacije Sarajevske berze navode tržišnu cijenu od 30 KM po dionici. Ovaj trend je vjerovatno rezultat postupka otkupljivanja preostalih dionica malih dioničara.
Jučerašnji članak na jednom domaćem portalu pod nazivom „Regulus Global: Američki partner za preporod namjenske industrije“ jasno pokazuje intervenciju viših struktura firme Regulus Global u promjeni nivoa komunikacije prema partnerima u Bosni i Hercegovini i predstavlja put ka iznalaženju rješenja od obostranog interesa.
U prethodnom periodu sam u više navrata analizirao potencijale i slabosti vojnih fabrika u Federaciji BiH, a posebno tvornice Pretis. Detaljno pratim proizvodnju, investicije u tvornicama i u svojim tekstovima sam u više navrata sugerirao šta treba otkloniti, a šta poboljšati.
Od 1996. godine do danas na rukovodećoj poziciji tvornice Pretis smjenjivali su se brojni direktori. Tek nekolicina njih imala je mogućnost završiti svoj mandat, dok su ostali bili smijenjeni a da često nisu ni znali razloge te smjene.
Ruku na srce, jedan broj direktora nije ni trebao biti postavljen na to mjesto. Od niza direktora u prethodnih 30 godina izdvojio bih sljedeće rukovodioce. Direktor Hilmija Nikšić sa saradnicima je iz pepela stvorio nukleus sadašnje tvornice Pretis. Direktor Jusuf Piralić je proširio tehnološke kapacitete, povratio dio opljačkanih mašina, sklopio prve ozbiljnije ugovore za izvoz municije, a pri tome bio izložen žestokim pritiscima vaninstitucionalnih grupa za izvlačenje novca iz tvornice, pa je na koncu morao napustiti Pretis. Zapaženi su bili i direktori Enver Alibegović i Hajrudin Pezo koji su pokušali kroz stipendiranje studenata odbrambenih tehnologija stvoriti razvojnu bazu za budućnost tvornice a na kraju ističem sadašnju direktoricu Almiru Zulić.
Krajem prošlog mjeseca sam imao priliku posjetiti sve objekte Pretisa i bio sam pozitivno iznenađen napretkom postignutim u protekle dvije godine, u odnosu na moju prethodnu posjetu. Ova tvornica se danas ne može prepoznati! Izvršena je potpuna reorganizacija organizacionih cjelina u skladu s modernim tehnološkim konceptima. Izgrađeni su novi proizvodni objekti, nabavljene savremene južnokorejske numeričke mašine, robotizirane su određene operacije na presama za toplo kovanje, u toku je aktiviranje dvije hidraulične prese za kovanje tijela minobacačke i artiljerijske municije kalibra do 122 mm, dvije flow-forming mašine za izradu komora za raketne motore su operativne, aktivirana je nova linija za ugradnju eksploziva u tijela projektila metodom šnekovanja, modernizirane postojeće linije za topljenje i livenje eksploziva u tijelo projektila… Moja trenutna procjena kapaciteta proizvodnje municije 120 mm, 122 mm i 155 mm pokazuje da se uskoro može očekivati kapacitet od 250.000 komada projektila godišnje.
Kada uzmemo u obzir sve nabrojano, opravdano je pitanje – kome smeta direktorica Almira Zulić?
Tokom mojih posjeta tvornici primjetio sam da su određeni rukovodioci i inženjeri u Pretisu pod uticajem određenih političkih opcija te su u skladu s interesima istih poduzimali određene aktivnosti u smislu onemogućavanja normalnog funkcioniranje tvornice. Te su se aktivnosti posljednjih godina intenzivirale jer je na sceni veći broj političkih subjekata koji aktivno participiraju u vlasti a često su te aktivnosti koordinirane s prijašnjim tvorničkim sindikatom.
Svako ko posjeti tvornicu Pretis može se uvjeriti da je veliki broj nekadašnjih objekata i parcela tvornice preuzet od strane privatnih firmi. Ti objekti i parcele su bili založeni kao hipoteka za kredite kod banaka za dobivanje tekućih finansijskih sredstava za nabavku sirovina i plaća. A dobrom sinhronizacijom vanjskih faktora i grupa unutar tvornice Pretis, zajedno sa sindikatom, mogli su se stvoriti uvjeti za preuzimanje hipoteka i zadržavanje objekata u vlasništvu fabrike.
Tokom jedne od posjeta tvornici, zatražio sam od direktorice da objasni pozadinu napisa kojima se traži njena smjena i na osnovu čega je Kantonalno tužiteljstvo pokrenulo postupak za utvrđivanje njene odgovornosti, pokrenut 2000. godine. Kada mi je predočila tekst Tužiteljstva i objasnila šta radi, ponudio sam se da izvršim tehničku analizu optužbi.
Pri proizvodnji artiljerijskih projektila, izuzetno važan element je rotirajući bakarni prsten koji osigurava sigurnosnu i funkcionalnu pouzdanost leta projektila. Materijal za izradu rotirajućeg prstena se nabavlja u inozemstvu, najčešće u Republici Srbiji, uvozom cijevi od bakra ili legura bakra, odgovarajućeg kvaliteta a prema vojnim standardima. S obzirom da su za artiljerijske projektile potrebne cijevi specifičnog i preciznog hemijskog sastava te nestandardnih dimenzija (prečnika i debljine), postojale su određene poteškoće u blagovremenoj isporuci a cijena je bila znatno veća u donosu na standardne dimenzije cijevi.
U tvornici Pretis je bila pokrenuta inicijativa da se uvozne cijevi od bakra ili legure bakra zamijene sirovinama bakra, cinka ili legurama bakra koje su nastajale u procesu proizvodnje čahura municije malog kalibra u tvornici Igman i da se primjenom tehnologije centrifugalnog livenja dobiju cijevi potrebnog hemijskog sastava i mehaničkih karakteristika.
Definiran je projekat, formiran radni tim koji je uspješno realizirao novi tehnološki proces. Sva izvršena testiranja s municijom 155 mm HE M107 su pokazala da je inicijativa sa stanovišta sigurnosne i funkcionalne pouzdanost leta projektila bila uspješna i opravdana.
Zaključak moje analize je bio sljedeći:
- Izmjenom dijela tehnološkog procesa proizvodnje rotirajućih i/ili zaptivnih prstena na projektilima velikog kalibra primjenom centrifugalnog livenja cijevi od legure CuZn postignuto je sljedeće:
-
- neovisnost izvora dobave materijala za rotirajući prsten o partnerima van Bosne i Hercegovine,
- osiguran kontinuitet i pouzdanost procesa proizvodnje kritičnog elementa u proizvodnji projektila velikog kalibra,
- troškovi pripremaka za izradu rotirajućeg prstena od cijevi dobivene centifugalnim livenjem su znatno niži od pripremaka iz vučenih cijevi legure bakra,
- tehnologija centrifugalnog livenja cijevi od legure bakra omogućava jednostavnu i jeftinu promjenu dimenzija cijevi za rotirajuće prstene za sve kalibre od interesa za Pretis.
- Izvršena su testiranje sa tri projektila 155 mm inertna M107 s ciljem provjere sigurnosti i funkcije rotirajućeg prstena od legure bakra CuZn10, a koji je izrađen od cijevi dobivene centrifugalnim livenjem.
- Prodori projektila 155 mm inertna M107 kroz drvene panele su bili pravilni i otisci prodora su bili okrugli, što pokazuje da je rotirajući prsten ostvario svoju funkciju.
- Isporučeno je više desetina hiljada projektila 155 mm HE M107 dvjema stranim armijama i navedene količine su primljene od kontrolnih organa tih zemalja. Time je potvrđena i funkcionalna pouzdanost tog projektila, odnosno ukupna kvaliteta proizvoda.
- Primjenom koncepta nabavke cijevi CuZn10 dobivenih postupkom centrifugalnog livenja troškovi nabavke sirovina su manji u odnosu na nabavku vučenih nestandardnih cijevi CuZn10 iz inozemstva, jer se otpadni materijali koriste za izradu cijevi.
Iz navedenog se nameće zaključak da su pokušaji diskreditacije direktorice Almire Zulić rezultat činjenice da su kompanije koje su otkupljivale otpadne materijale od bakra i legura bakra iz tvornice Igman izgubile enormnu zaradu, s jedne strane, a s druge što je tehnologiju centrifugalnog livenja obavljala firma Termo Metal Resist d.o.o., koja se nalazi nekoliko stotina metara udaljena od lokacije gdje se vršila obrada rotirajućeg prstena.
Nabavku otpadnog materijala (legura bakra CuZn10) vršila je tvornica Pretis, dostavljala ga u firmu TMR na topljenje, livenje cijevi i rezanje na manje pripremke. Zatim se u tvornici Pretis nastavljala mašinska obrada pripremka u finalnu komponentu – rotirajuće prstene koji su zatim ugrađivani u ležište tijela projektila 155 mm HE M107.
Firma Termo Metal Resist je vršila dio usluga u procesu nabavljanja materijala određenog oblika i kvaliteta (livenje cijevi određenih dimenzija od legure bakra CuZn10) za dalju obradu unutar proizvodnog ciklusa firme Pretis, a na sličan način kao što su nabavljane vučene cijevi od legura bakra iz Srbije.
U medijima je problematizirana činjenica da je vlasnik firme Termo Metal Resist kćerka nekadašnjeg premijera Fadila Novalića, a ne da je stvoren novi tehnološki proces koji je osigurao neovisnost o uvozu sirovina.
Kao posljedica tih medijskih napisa i drugih pritisaka je da je oprema za centrifugalno livenje obojenih metala prodata a rotirajući prsteni se ponovo rade iz skupih bakarnih cijevi, vojna industrija je izgubila jednu važnu tehnološku cjelinu, a lobi koji stoji iza trgovine otpadnim materijalima nastavit će ostvarivati enormnu dobit. Kantonalno tužiteljstvo je odbacilo prijavu protiv direktorice Almire Zulić čija je pozicija upitna iako je riječ o primjeru uspješne i sposobne direktorice koja razumije procese u tvornici koju vodi i što je najvažnije – razumije tehničke materijale važne za tehnološke procese.
Svakako joj možemo zamjeriti što oko sebe nije uspjela stvoriti jače tehničko okruženje i razvojno odjeljenje s većim brojem ljudi. Ali bila bi velika šteta za vojnu industriju u cjelini da se ona makne sa rukovodeće pozicije Pretisa. Politički vrh NiP-a bi možda trebao odustati od napora da joj pronađe zamjenu, iako to pokušavaju svim silama već dvije godine. A rukovodstvo SDP-a bi trebalo ozbiljno porazgovarati sa prvim ljudima NiP-a Konakovićem i Ademovićem u pravcu zaustavljanja dvogodišnju sage pod nazivom „Kako ukloniti direktoricu Zulić?“
Ovaj proces pokušaja smjene direktorice Pretisa traje od druge polovine 2023. godine. Poznato je da su dva potencijalna kandidata iz Ministarstva odbrane napustila svoja radna mjesta i pristupili obuci, ali još nisu stvoreni uvjeti da se to realizira.
Vlada Federacije BiH je na sjednici 23. decembra 2024. godine dala saglasnost Nadzornom odboru Privrednog društva Pretis Vogošća za razrješenje Almire Zulić, radi isteka mandata, a na istoj sjednici donosi odluku o davanju saglasnosti Nadzornom odboru za imenovanje Almire Zulić za vršioca dužnosti direktora Pretisa do okončanja konkursne procedure, a najduže na vremenski period do tri mjeseca, počev od dana isteka mandata utvrđenog u Odluci Nadzornog odbora društva, broj 295/20 od 09.11.2020. godine.
Na hitnoj sjednici Vlade Federacije BiH 11. aprila 2025. se donose odluke sličnog sadržaja po kojima se vrši razrješenje dužnosti vršioca dužnosti direktora Pretisa i daje saglasnost Nadzornom odboru za donošenje Odluke o imenovanju vršioca dužnosti direktora Privrednog društva „Pretis“ d.d. Vogošća Almire Zulić do okončanja konkursne procedure, a najduže na vremenski period do tri mjeseca.
Ostaje da se vidi da li će razumni ljudi u Vladi Federacije BiH omogućiti određenim političkim uticajnim grupama da dovedu u pitanje funkcioniranje Pretisa postavljanjem podobnog direktora i smjenom direktorice koja je u protekle dvije godine ostvarila dobit od preko 48,6 miliona maraka, dok se u 2025. godini očekuje promet od oko 200 miliona maraka, što bi predstavljalo povećanje ukupnog prihoda od oko 30 %.
Bilo bi mudrije da Vlada Federacije BiH i rukovodstva NiP-a i SDP-a zajedno s američkom firmom Regulus Global LLC pronađu modus kojim će svi biti zadovoljni a koji će omogućiti da vojne tvornice u Bosni i Hercegovini konačno dobiju vanjske finansijske izvore i toliko potrebne nove tehnologije.