Administracija Donalda Trumpa nastavlja s pokušajima okončanja rata u Ukrajini isključivo pritiscima na Kijev. Primjer su nedavna ograničenja korištenja satelitske mreže Starlink i dijeljenja obavještajnih podataka.
U tom kontekstu moguće je da europskim vođama sviće da se moraju sami aktivnije diplomatski angažirati. Odnosno, da politika koja se svodi na oružanu i financijsku pomoć Kijevu te nerealne želje za ruskim porazom i nije politika.
Potpora napadnutoj zemlji je ispravna i nužna, no sam takav stav, a bez konkretne ideje ili prijedloga o mirovnom sporazumu – koji će nužno morati biti prihvatljiv i Moskvi – nepromišljen je te ne garantira ništa osim dugotrajnog i sve opasnijeg rata. Uz mogućnost izbijanja izravnog sukoba Rusije i zemalja Europske unije: samo u srpnju je u udarima na Crnom moru pogođeno 35 brodova i ubijeno 23 pomoraca.
Osim što je izbjegavanje spomenutog sukoba u najvećem interesu EU-a i njenih članica, opisana politika Europu dovodi u položaj neprestane ovisnosti o Trumpovim hirovima i dnevno-političkim potrebama, kao i očito promijenjenim strateškim planovima Washingtona.
Ti planovi, čini se, podrazumijevaju neku vrst ponovne makar ekonomske suradnje s Rusijom. Istina, postoji solidna šansa da se nakon skorašnjih američkih izbora, na kojima će izvjesno trijumfirati demokrati, politika SAD-a ponovno donekle preokrene.
Međutim, EU se na to ne može osloniti. “U europskim prijestolnicama jača konsenzus o tome da vođe kontinenta više ne mogu tolerirati situaciju u kojoj samo Amerikanci razgovaraju s Putinom. Kanali s Rusima su otvoreni i moguće je da će uskoro doći do telefonskog poziva europskih vođa Putinu”, ističe Financial Times. Prema ovom listu, EU namjerava Moskvi ponuditi dvije opcije.
Prva uključuje zamrzavanje sukoba na trenutnoj liniji fronta i garanciju da se Ukrajina neće pridružiti NATO-u. U drugoj varijanti bi Ukrajina predala dio Donbasa koji je još uvijek pod njenom kontrolom, ali bi pristupila spomenutom savezu.
Daleko je od sigurnog da će Putin ove prijedloge prihvatiti. Rusija želi da mirovni sporazum uključuje šira pitanja kontinentalne sigurnosne arhitekture. A nezavisno od ukrajinskih uspjeha na frontu – koje ne treba precjenjivati – aktualna ruska strategija cilja na sustavno razaranje infrastrukture nužne za funkcioniranje ukrajinskog društva te iscrpljivanje volje za otporom tim putem, naročito s obzirom na predstojeću zimu.
Upućeni analitičar Balázs Jarábik ističe kako ukrajinska izdržljivost ima svoje granice, što ne znači spremnost za kapitulaciju, te kako su nužni diplomatski iskoraci. Lako je moguće da Kremlj neće pristati na stvarne pregovore prije proljeća, ako i onda, računajući da će tada dobiti i bitno više od spomenutog.
Putin u svrhu okončanja rata predlaže trilateralni sastanak s Trumpom i Xi Jinpingom, očito vjerujući da se o sudbini Ukrajine i Europe može odlučivati bez njihovog upliva. Ukratko, moguće je da će Moskva rat nastaviti, sve da EU zauzme i najkonstruktivniji mogući stav.
No diplomatski iskorak bio bi pozitivan. Nezavisno od toga što Trump uglavnom pritišće žrtvu i ulaguje se agresoru, ubijanje treba zaustaviti. Osim toga, besmisleno je da Unija zapomaže kako mora biti uključena u odluke o budućnosti kontinenta, dok istovremeno sama odbija razgovarati, svodeći se na geopolitički objekt.
A postoje još barem dva važna razloga za što skorije okončanje rata. Volodimir Zelenski je europske vođe obavijestio kako je Kijevu, povrh već dogovorenog zajma od 90 milijardi, potrebno dodatnih 70 milijardi eura. Upitno je hoće li zemlje EU-a za to biti voljne.
Kao rješenje spominje se zamrznuta ruska imovina, koja se nalazi u Belgiji, no ta i još neke države odlučno odbijaju zapljenu. Konačno, nastavak sukoba u interesu je ekstremno desnih političkih snaga diljem Europe. Naime, snage neprijateljske prema EU-u svoj uspon dijelom zahvaljuju i protivljenju ratu.
Uskoro se u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji održavaju izbori, a nestabilnost potresa i Njemačku. Zavladaju li ovim zemljama desni populisti, još će bitno upitniji postati europski kapaciteti za ikakvo zajedničko djelovanje.