Migrantski vodič
Na današnji dan 2009. godine iz Australije sam dobila crveni kaput. Sestra je rekla: „Ti se vazda smrzavaš. Daću ti ja svojih zimskih stvari.“
Dan je najviše ličio na pismenu vježbu: bio je lijep i vedar dan. Ispod mog prozora stajali su demonstranti, ratni vojni invalidi. Majka je na telefonu plakala jer je njena maćeha konačno vratila ćilim njihove majke, još jedne mrtve Emine u porodici. Te noći sestra je preko mojih leđa prebacila ćilim jer je iznenada pao snijeg, a gazda mi je bio ostavio samo jednu deku. Godine 1974, na današnji dan, David Kunst završio je prvo putovanje oko svijeta pješice; za taj poduhvat bilo mu je potrebno četiri godine i 21 par obuće. Svoje razloge za ovaj neobični put objasnio je rječima: „Zasitio sam se svog posla, ljudi koji ne žele da razmišljaju i svoje žene“.
Na današnji dan 1993. godine zabola sam svoju prvu injekciju u guzicu Milovana Đilasa. „Dete, pa vi se učite na meni!“, dreknuo je. Saška je ispred bolnice krvavo crvenim usnama pušila Pall Mall i rekla: „Zajebi bre tog pisca, nego jesi ti nevina?“ Saška je obrijala obrve i na njihovo mjesto nacrtala nove, smeđe i veoma zaprepaštene.
Uveče su nas poslali ranjenicima: nju jednom momku iz Valjeva koji je, tri dana nakon što je prešao Drinu, nagazio minu, a mene Asmiru iz Prnjavora, kojeg su greškom pokupili pri povlačenju. Imao je lijepe crne obrve, odsječene noge i spašen život. Rekao mi je: „A mislio sam i ja bježati na početku rata, ne znam šta mi bi“. Godine 1964. je u Zapadnom Berlinu kroz tajno iskopani tunel ispod Berlinskog zida pobjeglo 57 državljana Istočne Njemačke, sto je najveće masovno bjekstvo od izgradnje zida.
Na današnji dan 1981 godine otac me je na Vilsonovom šetalištu slikao starim, kvalitetnim ruskim fotoaparatom, koji mi je kasnije, pokvaren, poklonio. Žuto Vilsonovo u jesen i moju plavu suknju sam zapamtila i jednom davno se pitala zašto fotoaparat ne zna koje sam ja boje. Slike sam ostavila u Australiji, a fotoaparat sam bacila u jednoj od selidbi.
Godine 1864. godine, na današnji dan, rođen je francuski hemičar i industrijalac Louis Lumière, pionir svjetske kinematografije. Sa bratom Augustom izumio je postupak snimanja u prirodnim bojama.