Dok u Bosni i Hercegovini iščekujemo dugoročnu vremensku prognozu kako bismo pokušali predvidjeti hoćemo li se i ove godine gušiti u najzagađenijem zraku na svijetu, evropske zemlje poduzimaju dodatne napore kako bi zaštitile okoliš i svojim gradovima osigurale energiju i grijanje stambenih objekata iz obnovljivih izvora. Tako je gradska uprava Copenhagena izrazila ambioznu namjeru da do 2025. godine svoj grad učini prvim u svijetu bez ugljendioksida, a jedan od projekata razvijenih s tom namjenom je i CopenHill, poznat i kao Amager Bakke – spalionica otpada koja otpad koristi kao energetski izvor.
Objekat spalionice smješten je nedaleko od samog središta Copenhagena, a u njemu se oko 440.000 tona otpada godišnje pretvara u čistu, odnosno zelenu energiju. U spalionici se prikuplja otpad koji proizvodi oko 600.000 stanovnika i 50.000 poslovnih subjekata u gradu. Dio ovako prikupljenog otpada se reciklira, a jedan dio spaljuje da bi se energija proizvedena iz otpada koristila za proizvodnju električne energije i za centralno grijanje oko 150.000 stambenih jedinica u rezidencijalnim područjima grada.
Objekat je dizajnirala arhitektonska firma BIG – Bjarke Ingels Group, a kako je spalionica otpada locirana u gradu odlučeno je da se zgrada iskoristi i u druge svrhe, odnosno da se stanovnicima grada u pretežno ravničarskom pejzažu ponudi nešto nesvakidašnje. Iz tog razloga je na krovu zgrade otvoreno skijalište, pored kojeg se nalazi i „najviša umjetna stijena za penjanje na svijetu“, visine 85 metara, smještena na najdužem vertikalnom dijelu fasade.
Na krovu zgrade su bar, prostor za cross-fit i vidikovac koji se nalazi na najvišoj tački zgrade, a s te tačke se moguće spustiti u podnožje pješačkom stazom ili stazom za trčanje koje su okružene bujnim rastinjem i planinskim ambijentom od 7.000 grmova i 300 stabala borova i vrba posađenih na vrhu najčišćeg postrojenja za otpad na svijetu.
Vanjski prostor je dizajnirala danska firma za pejzažnu arhitekturu SLA, a zeleni krov površine 10.000 m2 ima zadaću da oblikuje biološki raznovrstan krajolik istovremeno upijajući toplotu, uklanjajući zagađujuće čestice iz vazduha i minimizirajući oticanje oborinskih voda. Ovaj ekosistem djeluje kao “zeleni poklon” koji će radikalno ozeleniti susjedno industrijsko područje jer CopenHill postaje dom za ptice, pčele, leptire i cvijeće, stvarajući dinamičan “prirodni džep” i formirajući potpuno novi urbani ekosistem za grad Copenhagen.
Na deset spratova administrativnog prostora dio od 600 m2 je odvojen za obrazovni centar gdje se održavaju seminari i konferencije o energetskoj učinkovitosti i održivosti.
„Za mene je CopenHill savršen primjer kako arhitektura ima snagu mijenjati svijet. On nam pokazuje da imamo moć da oblikujemo budućnost u kojoj želimo živjeti. Moj sin – koji će uskoro napuniti godinu dana – neće se sjećati da je nekada postojalo vrijeme kada niste mogli skijati na krovu ove zgrade ili se penjati na njene fasade. On i cijela njegova generacija će to prihvatati zdravo za gotovo. Ovakve elektrane, koje proizvode čistu energiju i na kojima se može skijati, postat će osnova za razvijanje njihove mašte – platforme s koje će predložiti neke nove i hrabre ideje za budućnost. Stojeći na vrhu ove ‘planine’ koju smo gradili deset godina, uzbuđen sam kad pomislim kakve će ideje ovaj vrh možda pokrenuti u umovima budućih generacija”, kaže danski arhitekta Bjarke Ingels.
Ovaj projekat spalionice i „skijališta“ površine 41.000 kvadratnih metara pobijedio je na međunarodnom arhitektonskom konkursu 2011. godine, a po završetku gradnje ovog ambicioznog projekta CopenHill je postao novo središte aktivnog načina života građana Copenhagena. S obzirom da je pročelje namijenjeno za ljubitelje penjanja a krov nudi stazu za planinare i skijaše, CopenHill dokazuje da ekološki održivi grad nije samo bolje rješenje za okoliš nego je i ugodnije mjesto za život.