Drvena revolucija

Drvo kao građevinski materijal budućnosti

Očekuje se da će sve intezivnija urbanizacija koja se predviđa u sljedećih nekoliko decenija povećati potražnju za izgradnjom rezidencijalnih kvartova, poslovnih zgrada i prateće infrastrukture u zemljama širom svijeta. Proizvodnja cementa, čelika i ostalih građevinskih materijala povezanih s ovom očekivanom izgradnjom mogla bi postati glavni uzrok sve veće koncentracije štetnih plinova i sve intenzivnijeg efekta staklene bašte i negativnih posljedica po klimu naše planete. Stoga se sve češće postavlja pitanje postoji li mogućnost da se ova potencijalna prijetnja klimatskom sistemu na neki način transformira i iskoristi kao sredstvo za ublažavanje posljedica klimatskih promjena.

Prema tvrdnjama vodećih stručnjaka za zaštitu okoliša s njemačkog Instituta za istraživanje utjecaja klime u Potsdamu, uobičajeni građevinski materijali nikada neće biti karbonski neutralni, tako da se arhitekti i građevinske kompanije širom svijeta u novije vrijeme sve više okreću novom-starom rješenju: drvetu. Drvo je relativno lagan materijal u odnosu na njegovu čvrstoću, ima dobra toplotna svojstva i može biti dugotrajan pod uslovom da se pravilno održava. Drveće osim što stvara kisik, upija i velike količine ugljendioksida, a tokom procesa proizvodnje, transporta i ugradnje, drvo ima daleko manje negativan utjecaj na okoliš u odnosu na čelik i beton.

Studija Instituta iz Potsdama pokazuje da bi se uz plansku sječu i pošumljavanje, te korištenje drveta kao građevinskog materijala, mogla spriječiti emisija karbondioksida u obimu od 700 miliona tona godišnje (drvo prirodno skladišti karbon, sprečavajući njegovo ispuštanje u atmosferu).

Ova ideja već postepeno pridobija pristalice tako da arhitekte, a i vlasti u mnogim zemljama, sve više prihvataju drvo kao građevinski materijal i pronalaze inovativne načine za njegovo korištenje. Tako je Francuska, u okviru nacionalnog klimatskog akcijskog plana, donijela odluku da se prilikom gradnje svih javnih objekata nakon 2022. mora koristiti najmanje 50% drveta ili drugih organskih materijala. Tim arhitekata i naučnika s Instituta u Potsdamu izračunao je prednosti korištenja drveta u izgradnji zgrada niže spratnosti i predvidio četiri mogućnosti.

Pokazalo se da bi se korištenjem drveta za izgradnju 90% novih zgrada tokom narednih 30 godina osiguralo da 20 milijardi tona ugljendioksida ne dospije u atmosferu budući da karbon čini polovinu suhe mase drveta, dok čelik zadržava samo oko 0,4% karbona. Ukoliko bi se drvo koristilo kao materijal za gradnju za 50% novih objekata opet bi se osiguralo da 11 milijardi tona izduvnih gasova ne dospije u atmosferu, a 10% izgradnje s drvetom kao osnovnim materijalom, bi atmosferu zaštitilo od 2,3 milijarde tona CO2. Poređenja radi, globalna emisija ovog gasa u 2018. dosegla je nivo od 37 milijardi tona.

Postojeći podaci i buduće projekcije su pokazale da bi šume mogle podnijeti i ovaj scenarij gdje bi se drvo koristilo kao materijal za 90% nove gradnje, s obzirom da podaci o sječi šuma u 65 zemalja svijeta u periodu između 1990. i 2010. godine, ukazuju da je sječa šume u dvije trećine zemalja obuhvaćenih ovim istraživanjem manja u odnosu na obim u kojem se njihove šume obnavljaju.

Neki od novijih primjera planirane gradnje, gdje je drvo primarni građevinski materijal, su Co Park stadion s 5.000 mjesta u Gloucestershireu u Engleskoj koji su projektovali arhitekti iz firme Zaha Hadid Architects. To je prvi ovakav stadion na svijetu koji će biti izgrađen od drveta uz prozirnu membranu koja će služiti kao krov.

foto: Negativ.com

U Kopenhagenu se planira prvo novo gradsko naselje za oko 7.000 stanovnika koje bi u cijelosti bilo izgrađeno od drveta. Dizajnirano je u saradnji s biolozima i inženjerima za zaštitu okoliša, a 40% područja projekta koji obuhvata prostor od 45 hektara bit će neizgrađeno kako bi se sačuvalo stanište za lokalnu floru i faunu.

Iako je planirano da od hibridnih materijala ove vrste, kombiniranih s drvetom, bude izgrađeno nekoliko nebodera širom svijeta, Norveška je jedna od prvih zemalja koja je u gradu Brummunddalu prije dvije godine završila drveni neboder od 18 spratova – Mjøstårnet – koji su dizajnirali arhitekti iz firme Voll Arkitekter. Drvo koje je korišteno za izgradnju prethodno je prošlo rigorozne testove, uključujući i testove izlaganja vatri i provjeravanje strukturalnih elemenata konstrukcije zgrade.

Mjøstårnet

Japan se također odlučio na ovakvu gradnju pa se očekuje da će do 2041. godine u centru Tokija biti završen najviši drveni neboder na svijetu koji treba biti visok 350 metara i imati 70 spratova (uz hibridne materijale od drveta koristit će se i samo 10% čelika), a na njemu rade stručnjaci iz firme Sumitomo Forest.

foto: Sumitomo Forestry Co

Planira se da će drveni neboderi u budućnost imati sve veći broj spratova, a trenutno se smatra da je najveći završeni neboder ovakve vrste na svijetu visok 53 metra, a nalazi se u kanadskom Vancouveru.

Prateći nove trendove u arhitekturi koji postaju sve prisutniji u mnogim zemljama svijeta, posebno uzimajući u obzir održivost ovakve ekološki prihvatljive gradnje uz korištenje prirodnih materijala poput drveta, moguće je, kako tvrde danski arhitekti, “da se zapravo nalazimo na pragu drvene revolucije”.

VD NOMAD


Latifić: Sin vjetra
Begagić: 2stih o 2nošcima
Moj deda o pronalazaču bicikla