Na jednom od najudaljenijih dijelova svijeta, na jugu Atlantskog okeana, nalazi se otok koji postaje najveće zaštićeno utočište morskih biljnih i životinjskih vrsta na svijetu.
Otok Tristán de Acuña, do kog se brodom s najbližeg kopna, odnosno od južnoafričkog Cape Towna, putuje punih sedam dana, naseljava samo 80 porodica, ukupno 244 stanovnika – britanskih državljana. Jedino naseljeno mjesto je i glavni grad Edinburgh na sedam mora. Smatra se da su sadašnji stanovnici potomci petnaest osoba, osam muškaraca i sedam žena, koji su na otok stigli u različitim periodima između 1816. i 1908. godine. Na otočju je jedno vrijeme postojao i vojni garnizon kako bi se spriječili eventualni pokušaji spašavanja Napoleona, za vrijeme njegovog zatočeništva na Svetoj Heleni. Vojni garnizon ostao je na otočju do kraja Drugog svjetskog rata.
Ovaj arhipelag i njegove otoke je gotovo nemoguće posjetiti. Pristup glavnom otoku izuzetno je težak. Osim velike udaljenosti od svakog kopna, pristup otoku Tristán de Acuña dodatno otežavaju litice kojima je otok opasan, neke su visoke preko 600 metara.
Tristán de Acuña je zapravo najudaljenije naseljeno mjesto na svijetu. Ukupna površina glavnog otoka manja je od površine Pariza, a iznosi oko 98 kvadratnih kilometara. Nalazi se na 3.360 kilometara udaljenosti od Južne Amerike i 2.816 kilometara od Južne Afrike.
Iz tog razloga ovaj otok na kraju svijeta i arhipelag u kom se nalazi predstavljaju habitat za neočekivano egzotičnu i raznoliku floru i faunu. Arhipelag je četvrto po veličini morsko zaštićeno područje na svijetu jer su otok Tristán de Acuña i grupa udaljenih otoka ovog arhipelaga nedavno proglašeni morskom zaštićenom zonom.
Četiri otoka arhipelaga: Tristán de Acuña, Nepristupačni otok, Slavujev otok i otok Gough staništa su za više stotina neobičnih vrsta biljnog i životinjskog svijeta, poput najmanjih ptica na svijetu koje su ujedno neletačice – tristanskih pjetlovana (Atlantisia rogersi), lutajućih albatrosa, žutouhih pingvina, kao i ugrožene vrste morskih ptica – burnjaka naočara. Ovo morsko područje je također utočište za kita perajara, tasmanijskog kljunastog kita, te 11 drugih ugroženih vrsta kitova. Očuvanje otočja, kao i područja oko otočja, ključno je za opstanak vrsta koje naseljavaju ovo udaljeno mjesto a koje su ili ugrožene ili su u fazi izumiranja.
Otok Gough i Nepristupačni otok su kao prirodni rezervati 1995. godine upisani na UNESCO-ovu listu svjetske baštine, a ubrajaju se u afričku prirodnu baštinu. Otok Gough je nenaseljen, ali na njemu boravi osoblje meteorološke stanice (obično tek šest osoba) u okviru Južnoafričkog državnog antarktičkog programa.
Na ovim otocima zabranjen je industrijski ribolov i iskopavanje ruda i minerala, u cilju zaštite ekosistema i morske biološke raznolikosti. Područje zaštite obuhvata 687 hiljada kvadratnih kilometara, što je tri puta veći teritorij od ukupne površine Velike Britanije.
Projekat zaštite i spašavanja otoka dio je napora Pew Fondacije i Bertarellijeve fondacije čiji je zajednički cilj očuvanje okeana. Aktivnosti su pokrenute 2017. godine, uz podršku britanske vlade, s ciljem uspostavljanja prve generacije ekološki značajnih zaštićenih morskih područja na svijetu. Budući da je danas pod zaštitom samo 3% ukupne površine svjetskih okeana i mora, cilj je poboljšati zaštitu okeana i povećati procenat zaštićenih područja na bar 30%.