Turistička zajednica belgijskog grada Limburga, koji se nalazi u blizini prirodnog rezervata Pijnven, odlučila se na izgradnju neobične turističke atrakcije.
Belgijske arhitektonske firme koje se bave pejzažnom arhitekturom i uređenjem krajolika BuroLandschap i De Gregorio & Partners dizajnirali su nesvakidašnju biciklističku stazu koja prolazi kroz krošnje drveća.
Staza koja je izgrađena 2019. godine široka je tri a dugačka skoro 700 metara. Najviša tačka je na visini od 10 metara do koje se staza postepeno uspinje, da bi se zatim ponovo spustila ka šumskom tlu. Arhitekti su izabrali strukturu koja je izgrađena u obliku dvostrukog kruga čiji je prečnik 100 metara.
Stubovi na kojima je postavljena ova staza međusobno su udaljeni jedan, dva ili tri metra kako bi imitirali stabla jela i okolnog drveća, istovremeno omogućavajući da se cijela struktura savršeno uklopi u okruženje. Šuma u kojoj se nalazi biciklistička staza je četinarska, a drveće je posađeno prošlog stoljeća kako bi se koristilo u rudarskoj industriji tog području. S obzirom da su obližnji rudnici kasnije zatvoreni, drveće je ostalo neposječeno a trenutno se razrađuje plan za njegovu namjensku sječu.
Kako bi se smanjile negativne posljedice po okruženje, ova biciklistička staza je izgrađena uz pomoć samo jednog krana koji je bio postavljen u središnji dio kruga, a konstrukcija je čelična. U namjeri da se osigura njeno odolijevanje nepovoljnim vremenskim prilikama, za izgradnju je korištena nisko legirana vrsta čelika otporna na koroziju. Pored toga, prilikom postavljanja temelja korišteni su navoji čime je izbjegnuta upotreba betona. Tanki čelični stubovi su ofarbani u smeđu boju kako bi se što bolje uklopili s okolnim stablima jele, bora i drugih četinara.
Zahvaljujući ovoj kružnoj konstrukciji i mogućnosti da se biciklisti popnu u krošnje drveća omogućeno je uživanje u prirodi iz drugačijeg ugla, a mnogi posjetioci tvrde da je iskustvo magično jer omogućava nesvakidašnju vožnju biciklom.
Pieter Daenen iz firme BuroLandschap kaže da je najvažnije bilo pronaći model konstrukcije koji će imati najmanji negativne učinak na okoliš i osjetljivo šumsko stanište, te da je u tom smislu bilo izuzetno važno što bolje sačuvati drveće.
“Na kraju krajeva, vožnja bicikla kroz krošnje drveća ne bi imala smisla ukoliko bi drveće kroz čije krošnje se vozite bilo oštećeno ili uništeno nakon izgradnje ove konstrukcije”, kaže Daenen.
Prilikom izgradnje poštovao se prostor koji zauzimaju krošnje a kružni oblik staze je izabran kako bi simbolično odražavao godove u stablima drveća.
Pored biciklista, staza je također otvorena i za pješake.