Innerview
Prije 13 dana Ministarstvo zdravstva KS formiralo je Naučno tijelo za praćenje i analizu situacije izazvane novim korona virusom u koje je uključilo stručnjake iz oblasti mikrobiologije, virusologije, genetike, epidemiologije i infektologije. Bio bi to sasvim razuman potez nadležnih vlasti da se desio dva mjeseca, ili bar mjesec ranije. Ministarstvo je bez previše entuzijazma i tek nakon pritiska javnosti formiralo ovo tijelo zahvaljujući ipak prvenstveno inicijativi naučnika koji su se pro bono stavili na raspolaganje nadležnima.
Članovi Naučnog tijela Ministarstva zdravstva KS i Kriznog štaba MZKS:
– prof. dr. Mirsada Hukić, specijalista mikrobiologije
– prof. dr. Nihad Fejzić, dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu
– prof. dr. Damir Marjanović, profesor genetičkog inženjerstva i biotehnologije
– prof. dr. Fadila Serdarević, epidemiologinja
– prof. dr. Sajma Dautović, nekadašnja šefica Klinike za infektivne bolesti KCUS
– dr. sci. Rijad Konjhodžić, specijalista genetske medicine i molekularne dijagnostike
“Većina znanstvenika koji su imenovani u ovo tijelo su znatno ranije počeli intenzivno međusobno komunicirati, te su i prije tog 10. aprila poslali inicijalni neformalni dokument sa, tada aktualnim sugestijama. Par dana poslije toga Ministarstvo je i zvanično formiralo ovo tijelo koje od tada samostalno radi i izuzetno je aktivno», kaže Damir Marjanović, jedan od članova Tijela.
Prošle sedmice Naučno tijelo je Vladi i Ministarstvu dostavilo Preliminarni dokument a trenutno je u izradi drugi dokument koji će se fokusirati na određena pitanja poput serološkog testiranja, za koja je predsjednica Kriznog štaba Ministarstva zdravstva KS prof. Aida Pilav zatražila dodatno mišljenje.
Marjanović naglašava kako je u aktuelnom trenutku u Bosni i Hercegovini jedan od osnovnih prioriteta pojačana i smislena provedba testiranja, optimizacija i jačanje zdravstvenog sistema, prikupljanje svih relevantnih podataka u cilju objektivnoga sagledavanja trenutnog stanja, ali i faze u kojoj se nalazi pandemija u našoj zemlji u cilju planiranja budućih aktivnosti.
U medijima provejava lagani optimizam nadležnih tijela i već se najavljuje ublažavanja pojedinih restriktivnih mjera. Da bi te odluke bile pravovremene i dobre, one moraju biti zasnovane na egzaktnim, detaljnim i preciznim podacima sa terena. To je upravo ono na čemu insistira ovo naučno tijelo”, kaže Marjanović.
Tako kaže struka podcrtavajući važnost intenzivnijeg testiranja na kojem stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije insistiraju još od 16. marta.
A koliko Vlada KS poštuje struku i nauku najbolje ilustrira činjenica da već mjesecima propušta priliku okupiti stručnjake i ključne ljude kantonalnog zdravstva kako bi se sačinio konkretan plan i kako bismo konačno saznali kako izgleda put pacijenta, o kakvim algoritmima se sedmicama govori i koja zdravstvena ustanova je za šta zadužena. Sve to je još uvijek uglavnom nepoznanica i nakon dva mjeseca.
Najnoviji primjer – više od dva miliona KM iz Budžeta KS za 2020. godinu koji je bio namijenjen naučno-istraživačkim projektima preusmjeren je zaključkom Vlade od 17. aprila u novoosnovani Fond podrške privredi. Umjesto za naučna istraživanja novac će, moguće je, otići na pokrivanje poreza i doprinosa između ostalog i kladionica, naprimjer. I to u vrijeme kada sve vlade svijeta pojačano investiraju u nauku i naučna istraživanja, naši su odlučili da za nas to nije prioritet.
Zato se ne možemo oteti dojmu da je i formiranje Naučnog tijela više dekorativan potez kojim se javnosti pokazuje da Vlada KS radi zajedno sa naučnicima. Da li rade ili samo žele pokazati da rade, pokazat će vrijeme.
U dvostrukoj ulozi – člana Naučnog tijela i samostalnog zastupnika u Skupštini KS i delegata u Domu naroda, genetičar prof. dr. Damir Marjanović na pitanja NOMADa odgovara kao znanstvenik i akter na političkoj sceni, ali ne u ime Naučnog tijela čiji je član.
NOMAD: Imate li dojam da je Naučno tijelo formirano pro forme kako bi javnost stekla dojam da su stručnjaci konačno uključeni u rad Vlade u kriznom trenutku?
DM: Mogu samo da kažem bolje ikada nego nikada! Činjenica je da se ovaj put struka nametnula politici i znajući integritet i znanstveni rejting ljudi koji čine ovo tijelo, siguran sam da neće tek tako sjediti i biti tu tek “reda radi”.
NOMAD: Koliko su stručni ljudi, mislimo na naučnike, uopšte uključeni u rad Kantonalnog kriznog štaba?
DM: Ako mislite na Krizni štab koji je imenovan od strane Kantonalnog ministarstva zdravstva, mogu da kažem da u njemu ima članova koji po svom znanju, vokaciji ili poziciji treba da budu tamo poput prof. Pilav, no mislim da itekako ima mjesta da se taj krizni štab proširi sa stručnjacima drugih znanstvenih disciplina ali i onima koji imaju zavidno profesionalno i životno iskustvo u cilju što efikasnije borbe sa izazovima pandemije. Upravo to je sugerirano u prvom preliminarnom dokumentu skupine znanstvenika, poslanom prije nego je formirano Naučno tijelo. Neke sugestije je ministar prihvatio, a neke nije. No to je njegova odluka sa kojom imam pravo da se ne slažem!
NOMAD: Kako tumačite zatvaranje privatnog laboratorija u vrijeme kada je globalna praksa da se udružuje privatni i javni sektor u svim mogućim segmentima kako bi borba protiv pandemije bila što uspješnija?
DM: U trenucima u kojima se nalazimo, kada pred sobom imamo primjere kako su Njemačka, Island, Singapur i mnoge druge zemlje kroz intenzivna testiranja maksimalno iskoristili postojeće resurse i došle do neophodnih i preciznih informacija koje maksimalno koriste u projekciji budućih odluka, jedna mala zemlja poput BiH, i jedan mali Kanton Sarajevo u toj zemlji, svjesno odbacuje mogućnost da iskoristi sve kapacitete koji su mu na raspolaganju i to pozivajući se na zastarjele zakone i uredbe prema kojima skoro nijedna laboratorija (javna i privatna) u ovom trenutku ne bi mogla provoditi analize.
Zanimljiva je činjenica da su formirana ad hoc tijela jako brzo izašla na teren da isprave greške ministarstva u pojedinim javnim institucijama, a da ta ista tijela evo već danima ne izlaze na teren da urade svoj posao i u pojedinim privatnim institucijama koja su ih skoro istovremeno pozvala.
E sada, ako mene pitate tu postoje dva potencijalna razloga, ili su ljudi koji trebaju raditi svoj posao, a koji blokiraju rad pojedinih laboratorija, krajnje nesposobni ili imaju neki drugi, samo njima znan motiv (politika, sitni šićar, egotrip). Iskreno, ne znam koja je od ove dvije opcije gora, ali znam da upravo zbog toga i zbog nekorištenja svih, ali baš svih resursa, mi u ovom momentu još uvijek nemamo preciznu sliku stanja na terenu.
NOMAD: Kako objašnjavate činjenicu da nadležni ni nakon dva mjeseca nisu “za isti sto” okupili ljude iz struke, zajedno sa čelnim ljudima iz zdravstva KS i napravili akcijski plan za aktuelni trenutak? Tim prije što volja i želja od strane struke nije upitna.
DM: Još jednom naučnici su položili test i dobro uradili domaću zadaću, a političari su pali na tom testu i nastavili sa praksom prepisivanja kontrolnih radova od drugih, malo pametnijih i mudrijih političara. No, zaboravili su da stanje u BiH ne mora da bude isto kao stanje u Austriji, Hrvatskoj ili Srbiji, te da bi se moglo desiti da im krajnja rješenja budu netačna!
NOMAD: Kako ocjenjujete dosadašnji rad štabova civilne zaštite na nivou KS i FBiH? Da li nadležni djeluju odgovorno u skladu s ozbiljnošću situacije?
DM: Mislim da je inicijalno i brzo uvođenje oštrih mjera bilo neophodno! Imalo je pozitivan efekat i sa razlogom se zasnivalo na katastrofalnim prvim informacijama koje su dolazile iz ne tako dalekih regiona poput Italije i Španije. To sam pozdravio i čestitao na tome.
Onda se iz nekog razloga počelo kaskati, posebno po pitanju genetičkih testiranja i nisu se koristili svi mogući i dostupni resursi. Štaviše, u jednom momentu su pojedini ne pretjerano sposobni ministri iz tehničke vlade FBiH (koja je nekompletna i funkcionira bez ministra obrazovanja već mjesecima) pokušavali pojasniti da nam ne treba pojačano testiranje uopće, iako je tada broj testiranih bio svega par stotina!
Pa čak i sada, kada imate više od 150.000 testova njihovo korištenje nije optimizirano. To je kao kada imate jako skup i dobar trkaći automobil a vi ga vozite po makadamu i u njemu prenosite drvenu građu. Ne zamjerite što se neću osvrtati na ostale segmente vezane za zdravstveni sistem jer mislim da ima tu mnogo mudrijih, obrazovanijih i iskusnijih stručnjaka koji vam mogu reći svoj stav, no o genetici ponešto znam i stojim kod ovog što sam rekao.
U ovim situacijama sve je lančano povezano i ako se ne napravi detaljna analiza o kojoj ovih dana svi govore, neke buduće odluke koje se donesu mogle bi biti zasnovane na pogrešnim premisama. Stoga, da sam ja netko od osoba koje trebaju donijeti bitne odluke u naredne 2-3 sedmice o budućnosti ove zemlje, itekako bih se potrudio da imam sve, ali baš sve relevantne, ali baš relevantne informacije na raspolaganju!