Koga pandemija više pogađa?

Virus SARS-CoV-2 je nov, još uvijek nepoznat i nepredvidiv, a iako su nepotpuni podaci kada je u pitanju rasprostranjenost zaraze i bolesti među spolovima, pandemija Covida-19 na različite načine utiče na muškarce i žene širom svijeta, ne samo na njihovo zdravlje već i svakodnevni život.

Statistika pokazuje da muškarci češće umiru od Covida-19 a Sabra Klein, sa Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health, koja proučava odgovor imunološkog sistema na virusne infekcije s obzirom na spol, tvrdi da se iz dostupnih informacija pouzdano može zaključiti kako muški spol predstavlja rizični faktor kada je u pitanju Covid-19 jednako kao i starija životna dob, naprimjer.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 60% umrlih od Covida-19 u Evropi čine muškarci. Klein za New York Times navodi da razloge osim u biologiji vjerovatno možemo tražiti i u životnom stilu – žene imaju jači imunološki sistem, a muškarci u većem procentu konzumiraju cigarete i manje peru ruke. Moguće je da muškarci i žene različito reagiraju i na novi korona virus i terapiju, što nije novost jer su istraživanja pokazala kako SARS, ebola i HIV ne pogađaju na isti način muškarce i žene.

I dok bolest ima pogubniji efekat na zdravlje muške populacije, čini se da su, s druge strane, žene nesrazmjerno više globalno pogođene na manje očigledne načine.

Iskustva iz prethodnih epidemija poput epidemije ebole u Africi od 2014. do 2016. godine pokazala je veću izloženost žena zarazi, od porodičnog okruženja gdje primarnu brigu za bolesnike preuzimaju žene do bolnica u kojima čine većinu osoblja. U aktuelnoj pandemiji veliki broj lakše oboljelih od Covida-19 liječi se u kućnim uslovima, o njima se većinom brinu žene tako da je očekivana njihova veća izloženost virusu iako se još uvijek ne može precizno reći kakav je omjer kada je u pitanju broj zaraženih od korona virusa prema spolu. Procenti variraju zavisno od zemlje, Južna Koreja bilježi 60% žena među ukupno evidentiranim zaraženim osobama, Danska 54%, Iran 43% (Medical News Today).

Svjetska zdravstvena organizacija navodi podatke iz 104 zemlje svijeta prema kojima 70% zdravstvenog kadra globalno čine žene, u nekim regijama procenat je veći, a u kineskoj provinciji Hubei iznosi čak 90%. Pri tome se često zaboravlja da su za iste poslove, pa tako i one u zdravstvu, žene i dalje manje plaćene od muških kolega.

Osim što su na prvoj liniji odbrane u bolnicama, zatvaranje škola i vrtića udaljilo je gotovo 300 miliona učenika na svjetskom nivou iz školskih klupa a to je ponovno u većoj mjeri pogodilo žene posebno samohrane majke i majke koje ne mogu raditi od kuće te su prisiljene privremeno ili trajno napustiti posao. Ovaj problem otvara čitav niz pitanja plaćenog odnosno neplaćenog dopusta a siromašniju populaciju čini posebno ranjivom.

Žene koje imaju mogućnost rada od kuće u pravilu su bolje plaćene, odnosno radi se o bolje plaćenim poslovima, nažalost u manjini su ako gledamo svjetsku populaciju. Veliki broj žena vlasnice su ili rade u malim obrtima koji su posebno pogođeni pandemijom dok su najslabije plaćeni poslovi povezani i sa najvećom izloženošću zarazi ili upravo nemogućnošću zadržavanja posla u ovim nesigurnim vremenima.

Svjetski ekonomski forum navodi da su žene u većoj mjeri pogođene i restrikcijama putovanja u zemljama poput jugoistočne Azije. Na Filipinima, u Indoneziji, Hong Kongu i Singapuru, restrikcije su dodatno ugrozile ekonomsku sigurnost brojnih žena koje rade nesigurne i slabo plaćena poslove.

Bez obzira na različitu ekonomsku stabilnost zemalja širom svijeta, sve su podjednako pogođene porastom porodičnog nasilja, čijoj dodatnoj eskalaciji prijete stres, konzumacija alkohola i finansijski problemi. Procjenjuje se da je broj slučajeva nasilja nad ženama u mnogim regijama porastao za 25% iako ćemo prave razmjere nasilja nad ženama u vrijeme zabrane kretanja i pandemije tek saznati.

Mjere sprečavanja širenja zaraze potrajat će u većoj ili manjoj mjeri i narednih mjeseci, a posljedice pandemije, zdravstvene, socijalne, ekonomske osjetit će oba spola. U teškim vremenima posebno dolazi do izražaja sve što je dobro ili loše u društvu na makro ili mikro planu, a činjenica je, riječima Nahle Valji, savjetnice generalnog sekretara UN-a, da “ne postoji nijedno društvo u kojem smo postigli ravnopravnost muškaraca i žena. Ova pandemija dodaje novu dimenziju na postojeće nejednakosti, dodatno ih pojačavajući.”

Đana Karavdić #koronavirus


Rujan
Vjetrov prijatelj
Latifić: España 1982
Prehlađena pjesma