Sedmicu nakon 15. juna i relaksiranja mjera na nivou Evrope, primjetno je povećanje broja zaraženih korona virusom. I Bosna i Hercegovina ulazi u zanimljivo razdoblje prvog vala pandemije, prošla sedmica je postavila novi rekord u broju evidentiranih zaraženih osoba, a već danas, prvog dana nove sedmice, 93 osobe su pozitivno testirane u zemlji. To je drugi neslavni rekord od početka pandemije. Najveći broj pozitivno testiranih u Bosni i Hercegovini – 94 – je zabilježen 29. aprila.
Tekuća sedmica će, nastavi li se trend iz prethodne u kojoj su zabilježena 423 nova slučaja, srušiti i ovaj rekord. U isto vrijeme stižu informacije kako se kapaciteti izolatorija na Podhrastovima brže popunjavaju nego u ranijem periodu; na ulicama, u prodavnicama i tržnim centrima sve manje se koriste zaštitne maske, autobusi i tramvaji su puni. Tako je barem u Sarajevu.
Iako je Bosna i Hercegovina na vrijeme reagirala na pandemiju i poduzela potrebne mjere, spomenula nas je i Svjetska zdravstvena organizacija u pozitivnom kontekstu, sve što je urađeno – a urađeno je samo zahvaljujući građanima koji su u strahu od domaćeg zdravstvenog sistema poštovali, u velikoj većini, poduzete mjere – može uskoro biti poništeno. Otvaranjem tržnih centara, nargila barova i kafana, situacija se znatno promijenila.
62 – 81 – 66 – 77 – 93, ovo su bh. brojke iz prethodnih pet dana. U Pekingu koji ima 21 milion stanovnika, nakon gotovo dva mjeseca zatišja zabilježeno je 27 novozaraženih u području velike gradske tržnice a vlasti su stavile u karantin 11 pekinških kvartova. Najintenzivnije je i dalje u Amerikama, iz Brazila stižu zabrinjavajuće brojke. Slučajevi zaraze koji su posljednjih dana detektovani u susjednoj Crnoj Gori uvezeni su iz Bosne i Hercegovine. U Hrvatskoj se također bilježi porast broja zaraženih, ali znatno manje nego u BiH, te se razmatra uvođenje 14-dnevnog karantina za osobe koje dolaze iz Srbije i BiH.
U našoj zemlji u isto vrijeme otvaraju se granice i aerodromi, samo u proteklih osam dana u Bosnu i Hercegovinu je ušlo 310.000 osoba, stiče se dojam „normalizacije“ koja to ne može biti a vlasti nas ne obavještavaju o mjerama koje planiraju poduzeti kako bi olakšale život svojih građana.
Samo jedan primjer – u Sarajevu GRAS ne uvodi dodatna vozila kako bi se spriječile svakodnevne gužve u javnom prevozu i kako bi se omogućilo da svi koji imaju potrebu za javnim prevozom stignu na vrijeme gdje treba. Zavod za javno zdravstvo FBiH izdao je preporuke kako se u sredstvima javnog prevoza ne bi stvarale gužve i kako bi se osigurala potrebna distanca, predloženo je i prisustvo revizora koji bi vodili računa o dozvoljenom broju putnika po vozilu i obaveznom nošenju zaštitnih maski. Predloženo nije realizirano. Čak pojedine autobuske linije koje predstavljaju jedinu vezu sa nekim sarajevskim prigradskim naseljima rade po nedjeljnom režimu saobraćanja, što znači da je broj autobusa u prometu manji nego u vrijeme prije korone, umjesto da bude veći.
GRAS je tek 27. maja raspisao oglas za prijem 75 vozača na određeno vrijeme od 3 mjeseca kako bi se ispoštovale mjere Kriznog štaba (!) o većem broju vozila u saobraćaju. Rezultati konkursa koji je bio otvoren do 6. juna još uvijek nisu objavljeni. GRAS-u se ne žuri.
Kao da smo postali Šveđani i odlučili ih pratiti na njihovom ne baš slavnom putu koji se pokazao jednako lošim kao i onaj kojim kroče Britanci ili Belgijanci. Nije Bosna jedina u kojoj su se građani opustili po pitanju pridržavanja mjera ali zdravstveni sistemi većine zemalja ne mogu se porediti sa našim. Bosanci nisu poput Šveđana disciplinirani i sasvim sigurno češće ostvaruju socijalne kontakte, a zahvaljujući brojnim aferama koje su kulminirale aferom Respiratori, građani niti vjeruju niti mogu vjerovati kriznim štabovima, ministrima i ostalim nadležnim političarima. Informisanje nije temeljito ni pouzdano tako da građani sve više dovode u pitanje pandemiju, relativizirajući je. Akcija na nivou države je potpuno izostala, dva entiteta ponašaju se kao dvije države, a pri tome se Federacija, čini se, tješi kako je situacija u Republici Srpskoj lošija, iz čega bi valjda trebalo zaključiti da je FBiH bolji dio BiH – od spomenuta 93 nova slučaja, iz RS-a je 60. A od 33 u Federaciji, u Sarajevu je 15.
Porast broja zaraženih treba shvatiti, u najmanju ruku, kao upozorenje. Situacija se usložnjava, a za njezinu ozbiljnost odgovorni su prvenstveno nadležni jer građani dok odlaze ne posao ne mogu birati između punih i praznih autobusa i tramvaja, jer prazni neće doći. Nadležni političari bi u svoje politike konačno trebali uključiti i interese građana, bar kad je o pandemiji riječ. Šta bi trebali a šta rade vidjeli smo, nažalost, previše puta. Građanima ostaje kao i do sada da sami povedu računa i izbjegavaju kontakte koji nisu nužni te da se pridržavaju mjera samozaštite i zaštite sebe i svoje bližnje.
Ništa nije gotovo – ostanimo odgovorni, budimo oprezni.