Zagonetni svijet zaštitnih maski

Podijeljana su mišljenja o potrebi nošenja maski na otvorenom.

Na snazi je nova naredba Kriznog štaba Federalne uprave civilne zaštite koja propisuje obavezno nošenje maski na otvorenom. Uredba ne propisuje preciznu vrstu zaštitnih maski koju građani trebaju nositi već navodi da mogu koristiti i pamučne trake, šalove ili slične predmete kojima će prekriti nos i usta. Uz to, mora se poštovati socijalna distanca od 1,5 metara.

I dok držanje fizičke udaljenosti od najmanje jednog metra preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kao svjetska krovna agencija Ujedinjenih naroda o pitanju javnog zdravlja, nošenje maski preporučuje zdravstvenim radnicima u bolnicama zbog bliskog kontakta sa oboljelima. Što se tiče zdravih osoba, upotreba maski se proporučuje samo u dva slučaja: ako zdrave osobe njeguju nekoga ko bi mogao biti zaražen korona virusom ili ako sami imaju simptome korona virusa odnosno ako kišu ili kašlju.

Pri tome Svjetska zdravstvena organizacija napominje da maske imaju smisla samo ukoliko se poštuju ostale preporuke prije svega ona o čestom i pravilnom pranju ruku. Ovakvo mišljenje dijeli i Američki centar za prevenciju i kontrolu bolesti.

Takozvane hirurške maske ne štite od virusa Covid-19 zato što ne prijanjaju tijesno uz lice i pri tome ne filtriraju već propuštaju sitne kapljice i čestice, za razliku od N-95 maski s filterom. Healthline navodi nekoliko razloga za to. Maska mora tijesno prijanjati uz lice, a s obzirom da stvara snažan pritisak na lice vrlo su neudobne za dugotrajnije nošenje, dok se kao poseban razlog navodi nestašica maski kao i činjenica da su potrebnije u medicinskim ustanovama. Pojedine zdravstvene ustanove u jeku epidemije u svijetu dnevno troše zaštitnu opremu koja bi u uslovima prije pandemije bila dostatna za nekoliko sedmica!

Nošenje hirurških maski rasprostranjeno je u Kini, Tajlandu, Tajvanu. BBC piše da je riječ o mentalitetu odnosno o osjećaju solidarnosti jer virus prenose i osobe koje ne pokazuju simptome bolesti. U zemljama istočne Azije dodatno se smatra nepristojnim kašljanje ili kihanje u javnosti pa su maske bile uobičajene i davno prije vremena korone.

U Singapuru vlasti ne preporučuju korištenje maski kako bi bile osigurane potrebne zalihe za medicinsko osoblje. U Bosni i Hercegovini također vlada nestašica maski te mnogi, kao zamjenu, koriste platnene maske iz kućne radinosti za višekratnu upotrebu. Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je 26. marta izvještaj prema kojem se “platnene maske ne smatraju zaštitom od respiratornih virusa” uz napomenu da “njihovu upotrebu ne treba poticati.”

Izvještaj navodi da su platnene maske “manje učinkovite od hirurških maski i mogu povećati rizik od nastanka infekcije usljed vlažnosti, raspršivanja tečnosti i zadržavanja virusa.” Izvještaj zaključuje da tkanina ne zadržava viruse, te da je prema jednoj studiji “40-90% čestica prodrlo u masku”. Prema drugom ispitivanju, navodi Evropski centar, zabilježen je veći broj oboljelih među zdravstvenim radnicima koji su nosili platnene maske nego među onima koji su nosili hirurške maske. U slučaju nedostatka adekvatne zaštitne opreme i ukoliko hirurške maske i maske sa filterima nisu dostupne, maske iz kućne radinosti ili šalovi posljednja su opcija u kliničkim uslovima i to samo dok adekvatna zaštita ne bude ponovo dostupna.

Healthline navodi da je učinkovitost platnenih maski 50% manja od učinkovitosti hirurških maski te 50 puta manja od učinkovitosti N-95 maski s filterom.

Direktor kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti George Gao u intervjuu za magazine Science tvrdi da je jedna od pogreški koju čine zemlje Evrope i Sjedinjene Države upravo što nije propisana obaveza nošenja maski za sve građane, kako bi pojedinci u slučaju da su sami zaraženi u kontaktu sa drugima spriječili širenje zaraze.

Čijim se preporukama Federalna uprava CZ rukovodila pri donošenju ove odluke nije saopšteno ali je federalni dio Bosne i Hercegovine osim Češke Republike jedan od rijetkih u Evropi i svijetu koji ima propisanu obavezu nošenja pokrivala za usta i nos. Ova bi mjera imala više opravdanja u slučaju gužvi na ulicama ili korištenja javnog prevoza, a kako su okupljanja zabranjena a javni prevoz suspendovan do daljnjeg, stiče se dojam da je riječ samo o dekorativnoj mjeri, još jednoj crtici koju će vlasti računati kao “ozbiljnu mjeru koju su poduzeli u borbi protiv pandemije”.

Ponovit ćemo još jednom – bolnice u jeku epidemije dnevno mogu potrošiti zaštitnu opremu koja im je u “normalnim” uslovima dostatna za nekoliko sedmica, zato racionalno koristite maske i mislite na zdravstvene radnike. Znajući običaje nadležnih, vrlo je vjerovatno da u bolnicama nisu osigurane potrebne zalihe zaštitne opreme, a medicinarima će maske trebati više nego nama. Za ukras i potrebe stila može poslužiti i platnena kućne izrade.

Đana Karavdić #koronavirus


Rujan
Vjetrov prijatelj
Latifić: España 1982
Prehlađena pjesma