Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo završio je prošlu godinu sa 55 miliona KM (55.999.117 KM) neutrošenih sredstava, odnosno 55 miliona, koji su trebali biti uloženi i u poboljšanje zdravstvene zaštite stanovnika Sarajevskog kantona, ostalo je u kantonalnoj kasi.
Iako građani već godinama slušaju izgovore o nedostatku novca u zdravstvu kao slaboj karici bh. društva, Ured za reviziju institucija u FBiH utvrdio je kako je ova važna institucija koja je prošle godine imala na raspolaganju 469 miliona maraka, “zbog internih slabosti” propustila ne samo zaključiti ugovore sa dobavljačima kako bi se pacijentima i drugim korisnicima omogućile deficitarne i druge usluge kao i usluge za koje postoje liste čekanja, nego i informirati svoje korisnike, čijim se novcem finansira, o pravima koja kao osiguranici mogu ostvariti.
Posljednji put poslovanje Zavoda je kontrolirano 2016. godine kada je dobilo negativno mišljenje revizora. Unatoč tome, odgovorna lica iz Zavoda nisu se obazirala na preporuke revizora, a revizori se nisu vraćali u Kantonalni zavod četiri godine. Mogućnost da će neko (a ko je taj misteriozni „neko“ niko ne zna) tražiti odgovornost za sporne aspekte poslovanja Zavoda koje je i ovogodišnja revizija utvrdila, je jednaka mogućnosti da će, naprimjer, Fadil Novalić održati press konferenciju bez izrečenih urnebesnih izjava posvađanih sa istinom i logikom.
Šta sve pacijentima ne treba
Zavod zdravstvenog osiguranja KS finansira se gotovo u cijelosti od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje; u prošloj je godini prikupio 469 miliona, a potrošio 413 miliona KM, što znači da je na računima Zavoda ostalo 55 miliona KM. Razlog tome su, tvrde revizori, uz manje tekuće troškove i izostanak kapitalne investicije (28 miliona), veći ostvareni prihodi od planiranih (5,5 miliona) te neiskorištena sredstva zakonskih rezervi (21 milion). Ako ovome dodamo sredstva rezerve koja po zakonu svi kantonalni zavodi trebaju imati u visini 5% rashoda iz prethodne godine, spomenutih 55 miliona uvećat će se na 75.112.437 KM koji će biti raspoređeni u narednom periodu, što će reći i u ovoj godini. Na šta je sve trebao biti potrošen ovaj novac?
Zavod je u 2019. godini imao 28 miliona rashoda manje od planiranih. Više od 6 miliona nije utrošeno iako je planirano na „konsultativno-specijalističku zdravstvenu zaštitu“ – gotovo 4 miliona namijenjenih smanjenju listi čekanja, za specijalističke i deficitarne usluge, 1,2 miliona za posebne programe zdravstvene zaštite, 980.984 KM za dijagnostiku i liječenje teško oboljele djece, više od 443 hiljade za refundaciju troškova medicinski potpomognute oplodnje.
Pacijenti su ostali uskraćeni i za 3 miliona (3.003.619 KM) namijenjenih za „ortopedska i druga pomagala“ što je posljedica neprimjenjivanja Uredbe iz jula 2018. godine kojom se propisuje širi obim prava osiguranika, a do čije primjene nije došlo zbog nepotpisivanja ugovora sa dobavljačima medicinskih sredstava.
Manje izvršenje je i na poziciji „izvršenje sudskih presuda“ (1.323.626 KM) što je „jednim dijelom posljedica neadekvatnog postupanja organa upravljanja i rukovođenja Zavoda u cilju izmirenja postojećih dugovanja po pravosnažnim presudama“, a 4.426.664 KM ostale su u kasi kao posljedica nepotpisivanja novog Kolektivnog ugovora, o kojem još uvijek pregovaraju Vlada i Sindikat.
Šta nam je uskraćeno
Zavod „nije završio procedure“ izbora dobavljača za usluge konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite, što je “za posljedicu imalo da su osiguranici sa područja Kantona Sarajevo bili uskraćeni za pružanje deficitarnih zdravstvenih usluga, odnosno usluga za koje su postojale liste čekanja u javnim zdravstvenim ustanovama. Ovo postaje još značajnije ako se imaju u vidu značajna neiskorištena sredstva kojima Zavod raspolaže“, pišu revizori u svom izvještaju.
Također, „nisu zaključeni novi ugovori sa dobavljačima za realizaciju troškova osiguranika za ortopedska pomagala na osnovu javnog poziva“, što je za posljedicu imalo „da su osiguranici koristili prava u manjem obimu“.
„Navedeno je jednim dijelom posljedica što svim pacijentima sa medicinskim indikacijama nisu bili dostupni akti Zavoda, čime je onemogućeno ostvarivanje prava osiguranika na dijagnostiku i liječenje…“ a što nije u skladu sa zakonom, po mišljenju revizora.
Što pacijenti manje znaju, „uštede“ su veće
O zdravstvu oboljelom od teške bolesti netransparentnosti govore i sljedeće činjenice. U nekoliko navrata u revizorskom izvještaju se navodi kao problematično nedovoljno informisanje osiguranika o njihovim pravima i javno neobjavljivanja dokumenata koji definiraju uslove i kriterije za ostvarivanje prava na refundacije troškova osiguranika stavljajući tako pacijente u neravnopravan položaj. A što pacijenti manje znaju o svojim pravima, to više mogućnosti zdravstveni sistem ima da ta prava pacijentima uskraćuje, te tako ostvare dodatne „uštede“.
Kako bi poboljšao informiranje javnosti-osiguranika o pravima koja mogu ostvariti preko Zavoda, još 2014. godine sklopljen je ugovor sa PR agencijom Repubblica Media doo, vrijedan 58.266 KM, a revizori su još 2016. godine preporučili njegovo preispitivanje kao i preispitivanje plaćanja ovoj agenciji jer nisu pronašli opravdanje za zaključivanje ugovora. Četiri godine kasnije po ovom pitanju nije učinjeno ništa, revizija konstatuje da njihova preporuka iz 2016. godine nije realizirana, novac je potrošen a građani i dalje nemaju potrebne informacije koje nije moguće saznati ni na zvaničnoj web stranici Zavoda zdravstvenog osiguranja KS.
Manja prava i veće stimulacije
„Znači ipak da su javne institucije odgovorne i štedljive sa novcem uzetim od građana“, pomislio bi naivni znatiželjnik. Ali zaključak je više no jasan. Novac koji je ostao na računu Kantonalnog zavoda nije ušteđen, kako bi se pogrešno dalo zaključiti logikom nekih sarajevskih ljekara-menadžera, već su za taj iznos uskraćeni građani kojima je onemogućena kvalitetnija zdravstvena zaštita, prijeko potrebna blagovremena dijagnostika, neophodna ortopedska pomagala, liječenje u inozemstvu teško bolesne djece i druge usluge i sredstva neophodna za zdravstvenu zaštitu u 21. stoljeću. No čini se da ono što bi trebali biti prioriteti za zdravlje građana su samo nepotrebna „budžetska opterećenja“ ZZO KS, u kojem zaposlenici ostvaruje veoma dobre zarade uključujući i izdašne nagrade za vrijedan i predan rad.
Naime, rukovodstvo Zavoda smatra kako su u prošloj godini radili i više i bolje nego što treba jer kako drugačije tumačiti činjenicu da su u dva navrata prošle godine isplaćene stimulacije za SVE zaposlenike Kantonalnog zavoda – u martu od 10-20% a u decembru 20% „na ime radnog učinka, a u skladu sa članom 79. Pravilnika o radu Zavoda“.
Dakle, sve u skladu sa zakonom, kako bi rekli poznati kleptokrati koji nam se u lice smiju dok nas svakodnevno uvjeravaju da nam je život sve bolji i bolji (Život nam je 27% bolji) samo mi to ne vidimo. Nerad je ponovo nagrađen javnim novcem. Po ko zna koji put. A da li će za uočene propuste u poslovanju ZZO KS, koji mirišu na zloupotrebe, neko ipak odgovarati, ovaj put možemo upitati i jednog američkog građanina na privremenom radu u Sarajevu, Erica Larsona. Tako vaše anonimne prijave, ako se plašite odmazde kojoj su korumpirani i moćni skloni, možete poslati i na [email protected] i dati svoj doprinos u izgradnji boljeg društva.