Opština Stari Grad planira novi građevinski pothvat kojim će uništiti rijetku zelenu oazu u središtu glavnog grada kako bi izgradila podzemnu garažu. Cijenu će platiti građani i više od 100 stabala, grmlja i drveća, neka starija od 50 godina.
“Izgradnja podzemne garaže i formiranje višenamjenskog prostora-trga, ne ostavljaju prostornu mogućnost za zadržavanje postojećih elemenata biološke komponente sve tri vegetacione etaže. Ovim Projektom oni su predviđeni za uklanjanje…” Urbanistički projekat, Član 9
Krajem januara opštinsko vijeće Starog Grada je usvojilo nacrte odluka o usvajanju i provođenju urbanističkog projekta kojim je predviđena devastacija parka, na Trgu Oslobođenja – Alija Izetbegović, uprkos odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH kojom je historijski urbani krajolik Sarajeva proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Ovaj dokument obavezuje lokalne zajednice da postupaju u skladu sa smjernicama navedenim u Odluci, a smjernice navode:
“Moguće je oblikovno povezivanja Trga Oslobođenja – Alije Izetbegovića i trga ispred Doma armije s ciljem kreiranja vizuelno jedinstvenog otvorenog javnog prostora;
Postojeće zelenilo u ulici, posebno drveće, mora biti sačuvano bez obzira na planirane intervencije, te je dozvoljena isključivo sanitarna sječa”
Kada je Zavod za izgradnju KS objavljivao konkurs za idejno rješenje Centralnog spomen-obilježja poginulim braniteljima opkoljenog Sarajeva, koje će biti postavljeno na Trg oslobođenja, naglašeno je da je stabla jablana, javora, lipe, jasena i smrče u parku potrebno sačuvati.
Kako bi sve bilo po zakonu, a kako drugačije, u toku je javni uvid u projekat koji je zbog pandemije, Opština Stari Grad organizirala online. Narednog mjeseca 2. marta* bit će organizirana i javna rasprava kojoj će, zbog epidemioloških mjera, moći prisustvovati tek manji broj građana. A u obavijesti o javnoj raspravi, Opština između ostalog piše da će u okviru projekta
“parking prostor ispred Doma armije biti pretvoren u zelenu površinu i tako će se građanima osigurati prostor za odmor i uživanje.”
Ako pogledamo dokumentaciju koja se javnosti stavlja na uvid, na području sadašnjeg parkinga ispred Doma planirana je zelena površina sa fontanom ali onda čitamo da će biti postavljena i vertikalna signalizacija.
“Na dijelu platoa ispred Doma Oružanih snaga BiH uvodi se saobraćaj pod režimom (pristup motornim vozilima je dozvoljen samo za objekte koji su, u smislu saobraćajnog pristupa, orijentisani na ovaj trg) i to postavljanjem vertikalne saobraćajne signalizacije.” Urbanistički projekat, Član 6
Asocijacija pejzažnih arhitekata u Bosni i Hercegovini pokrenula je inicijativu za očuvanje zelenila i zelenih površina na Trgu oslobođenja a studenti Šumarskog fakulteta napravili su analizu postojećeg stanja i uporedili sa skicom novog izgleda Trga.
Zbog garaže sa tri etaže i 242 parking mjesta nije nužno uništiti jedan od rijetkih parkova u središtu grada kada su u neposrednoj blizini planirane, navode arhitekti, garaže na sljedećim lokacijama: Garaža Metalac – Prva gimnazija (kapacitet 440 parking mjesta), Sirano (kapacitet 220), Centrotrans (400) i Hrgićeva (200).
Podsjetit ćemo da je načelnik Ibrahim Hadžibajrić i za projekat gradnje podzemne garaže i uništavanja još jednog parka/dječijeg igrališta u Avdage Šahinagića, preko puta Vijećnice, najavljivao četiri etaže da bi na koncu za dvije etaže i tek 157 parking mjesta bilo potrošeno više od 7 miliona KM. Dobio se i multifunkcionalni trg (nova omiljena riječ opštinske administracije) umjesto dječijeg igrališta i parka, betonska površina na kojoj je nemoguće pronaći mjesto za predah za ljetnjeg zvizdana te ju je najbolje zaobilaziti u širokom luku.
Pitanje zelenih površina nije samo arhitektonski ni urbanistički problem već i javnozdravstveni, imajući u vidu da je Sarajevo jedan od najzagađenijih gradova svijeta, pri tome i sa najmanje gradskih zelenih površina. Eko Akcija navodi da “procentualna zastupljenost zelenih urbanih područja u jezgri grada Sarajeva iznosi samo 1,54%”, što Sarajevo stavlja na dno liste evropskih gradova.
Iako ne postoje normativi, Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je preporučeni minimum 9m2 zelenila po stanovniku, dok različite preporuke variraju od 40-50m2. Prema zvaničnim podacima za Kanton Sarajevo, ubjedljivo najmanje površina gradskog zelenila ima opština Stari Grad – tek 0,78 m2 po stanovniku.
Predviđeno je na novom Trgu oslobođenja napraviti prostor za „slobodnostojeće reklamne panoe i slobodnostojeće displeje”, a moguće je i “postavljanje stolova i stolica za slobodnostojeće ljetne bašte”. Gradu potpuno devastiranom vizuelnim zagađenjem ne nedostaje ni bilborda ni drugih reklamnih površina, ni ljetnih bašta, ali mu nedostaje zelenila i parkova.
Parkovi i drveće nisu luksuz već potreba i radi kisika, i radi termoregulacije i zaštite od buke i kako bi građani zaista našli predah u parku na Trgu oslobođenja uprkos prometnoj ulici, koja će izgradi li se garaža postati još prometnija i još zagađenija. Drveće u ovom parku preživjelo je čak i period opsade i nedostatak ogrjeva u gradu. Time su građani jasno pokazali svoj stav a da li će drveće uspjeti preživjeti mir – ponovo trebaju odlučiti građani a ne opštinska administracija, opštinsko vijeće ili načelnik.
Iako, neshvatljivo je da ni opštinskim vijećnicima ni načelniku ne predstavlja problem nestanak parka u Starom Gradu. Da li smeta građanima, reći će sami na javnoj raspravi 2. marta* u 14.00. Ako ne kažu NE gradnji garaže, odluka vijećnika i načelnika će imati dalekosežne posljedice na okoliš i kvalitet življenja svih nas i generacija koje će, nadamo se, imati gdje, doći nakon nas.
Jer ako je garaža prioritet u odnosu na park, ako nam trebaju betonirane gradske površine a ne treba nam drveće koje nam je trebalo pola stoljeća, onda ćemo jednostavno imati jedan park manje a jednu garažu više i betonirane površine. Nove betonirane površine kojima će betonirati i našu budućnost.
* javna rasprava je odgođena za 15. april