Pariška hronika: Muzej u 16. arondismanu krije najveću kolekciju radova Claudea Moneta.
U 16. pariškom okrugu, pokraj Bulonjske šume, u nekadašnjoj lovačkoj kući smješten je izgledom nevelik a značajem izniman muzej Marmottan Monet.
Otvoren je za javnost tridesetih godina prošlog stoljeća, a za njegov današnji značaj posebno su bitne dvije godine. 1940. od kada je u muzejskoj kolekciji čuvena slika Claudea Moneta Impresija, izlazak sunca koja je inspirisala impresioniste i po kojoj je ovaj umjetnički pokret i nazvan. Slika je iz muzeja Marmottan ukradena 1985. godine a pronađena je pet godina kasnije i ponovno izložena.
Druga važna godina je 1966. kada je Monetov sin muzeju donirao sve slike ostale iza njegovog preminulog oca, što je muzej učinilo posjednikom najveće kolekcije radova velikog umjetnika na jednom mjestu. Donaciju je činilo više od 100 Monetovih radova koji ranije nisu izlagani kao i slike drugih važnih umjetnika koje su se nalazile u posjedu impresioniste.
Zbirka koju posjeduje ovaj mali muzej neprocjenjiva je. Monet je tokom svog života u Givernyju naslikao više od 250 platana lopoča koja se nalaze u muzejima i privatnim kolekcijama širom svijeta a samo jedno od njih prodato je na aukciji za vrtoglavih 40 miliona funti.
Muzej Marmottan je nakon donacije proširen za veliku ovalnu prostoriju u suterenu koja asocira na Oranžeriju (Musée de l'Orangerie) u kojoj je smješteno osam velikih formata Monetovih čuvenih lopoča, s tom razlikom što se u Marmottan Monet muzeju nalaze jedni do drugih veliki formati lopoča i mosta iz japanskog vrta, u različitim verzijama, odnosno slikani pod različitim osvjetljenjem, uz radove koje je Monet slikao u mladosti a koji su malo poznati poput ulja na platnu Voz u snijegu, lokomotiva ili Evropski most, stanica Saint-Lazare.
Ovaj muzej je značajan ne samo zbog radova Moneta i drugih impresionista, već i zbog najveće kolekcije prve dame impresionizma, Berthe Morisot. Veliko a još uvijek nedovoljno poznato ime impresionizma.
U muzeju se redovito pod nazivom Neočekivani dijalog prikazuju izabrani radovi iz muzejske kolekcije uz njihovu reinterpretaciju odabranog savremenog umjetnika poput Keitha Tysona čiji će radovi biti izloženi do 1. marta.
Iako je javni prijevoz u Parizu već drugi mjesec u kolapsu, mali broj turista u gradu svakako ima svoje prednosti, i čini ovo vrijeme velikog štrajka u Francuskoj gotovo idealnim za obilaske muzeja i duge šetnje pariškim bulevarima.
NOMAD – Đana Karavdić: Pariška hronika
Savršenstvo hiljadu listova
Štakori Pariza
Somuk
Protest kao demokratska rutina
Šta bi Monet objavljivao?