Rezultati komparativnog regionalnog istraživanja o seksualnom uznemiravanju žena u medijima, provedenog u sklopu projekta “Žene u medijima”, predstavljeni su u Novinarskom domu u Zagrebu, u utorak 25. studenog.
Na konferenciji za novinare među istaknutim regionalnim rezultatima izdvojeni su podaci da je svaka druga radnica u medijima doživjela seksualno uznemiravanje, te da polovica takvih slučajeva dolazi od kolega unutar redakcije, a trećina od nadređenih. Većina medija nema preventivne mjere niti jasne procedure, 50 posto novinarki ne zna pokrivaju li mehanizmi zaštite seksualno uznemiravanje, a velika većina slučajeva nikada ne bude prijavljena zbog straha od gubitka posla, odmazde ili nepovjerenja u redakciju, rečeno je na početku konferencije za novinare na kojoj su govorili voditelji istraživanja dr. sc. Dina Vozab i Emil Čančar, te predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever i voditeljica projekta „Žene u medijima“ za Hrvatsku Mila Moralić.
Maja Sever u uvodnom je dijelu rekla da je u pitanju prvo uopće istraživanje iskustva žena u medijima, čiji cilj nije samo prikupljanje podataka i opisivanje problema, već zajednički rad na izgradnji sustava, uputa i pravilnika koji će se pokušati uvesti u redakcije.
– Sljedeći korak je stvaranje sustava koji će sankcionirati počinitelje i donijeti jasne procedure, sustav u kojem se žene neće bojati govoriti – rekla je Sever, poručivši „da na današnji Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama treba reći da se ta borba događa i na radnim mjestima i u zajedničkoj profesionalnoj kulturi koja neće tolerirati šale, relativizirati i normalizirati seksualno uznemiravanje i zlostavljanje žena“.
Autori istraživanja potom su predstavili metodologiju rada, rekavši da definicija nasilja uključuje napade, uznemiravanje, diskriminaciju i kršenje radničkih prava, te da je anketirano više od 600 novinarki, urednica, montažerki, voditeljica i drugih, najviše sa televizija i iz online medija, dok s druge strane u istraživanju nije pristala sudjelovati nijedna žena koja radi u nekoj manjoj sredini, gdje su medijski radnici općenito izloženiji pritiscima.
Naveli su i da sporazum HND-a, Sindikata novinara Hrvatske i MUP-a, odnosno protokoli o postupanju u slučajevima napada na novinare, ne sadrže rodno definirane napade i uznemiravanja, te da se medijske radnice češće obraćaju tijelima ili pojedincima unutar redakcije nego vanjskim mehanizmima podrške kao što su pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, organizacije civilnog društva i strukovna udruženja.
Istraživanje je pokazalo i da sami interni mehanizmi često nemaju efikasne procedure i opterećeni su sukobom interesa, primjerice ako su zlostavljači osobe na nadređenom položaju, članovi povjerenstava za zaštitu dostojanstva radnika nisu skloni zamjerati im se.
U periodu od 2021. do 2024. prijavljeno je oko 86 napada i prijetnji prema novinarima i novinarkama, pri čemu su novinarke češće meta napada. Autori su naveli i da u posljednjih pet godina nisu detektirali linearan rast ili pad broja napada, već svojevrsne vrhunce koji se događaju u politički nabijenim situacijama kao što su slučajevi napada Nenada Bakića na portal Faktograf i Domovinskog pokreta na Novosti.
Kada su u pitanju rezultati anketnog istraživanja, oko 45 posto ispitanica odgovorilo je da medij za koji rade ili su radile ima barem jedan interni dokument koji regulira napade i uznemiravanje na radnom mjestu, dok ih 37,5 posto ne zna. Većina (59 posto) odgovorila je i da ti mediji ne poduzimaju mjere prevencije, a samo 7,9 posto da poduzimaju.
Osamnaest posto ispitanica doživjelo je fizički napad (guranje, udaranje, povlačenje), 14 posto napad na opremu ili imovinu, skoro 29 posto prijetnju fizičkim napadom i 12,5 posto prijetnju smrću, dok gotovo 60 posto ispitanih nije doživjelo ništa od toga. U većini slučajeva počinitelj je bila osoba izvan redakcije (građani na terenu ili sugovornici), a u 19 odnosno 16 posto slučajeva kolega ili nadređeni.
Kada su u pitanju diskriminacija i kršenja radničkih prava, 44 posto ispitanica doživjelo je diskriminaciju u smislu davanja prednosti muškim kolegama pri zapošljavanju, pitanju radnog statusa, visini plaće, odabiru teme ili otkaza u trudnoći.
Neželjene ili degradirajuće seksističke komentare doživjelo je 57 posto ispitanica, više od 52 posto iste takve šale, a 50 posto negativne ili degradirajuće stereotipe, primjerice da su neracionalne ili nekompetentne. Takve situacije najčešće se dešavaju unutar redakcija; u 53 posto slučajeva dolaze od kolega, u 43 posto od nadređenih osoba, a u 36 posto slučajeva komentare su izgovorile druge osobe.
Kada je u pitanju seksualno uznemiravanje, 62 posto ispitanica nije ga doživjelo, dok su najčešći oblik takvog uznemiravanja zvukovi ili geste sa seksualnim aluzijama (27 posto) i ponude da pristanu na seksualni odnos u zamjenu za nešto (11.6 posto). I u ovom slučaju osobe koje su to radile najčešće su bili kolege (47 posto) i nadređeni (23 posto).
Oko 60 posto ispitanica nije doživjelo ni seksualni (fizički) napad, dok ih je 39 posto doživjelo neprimjereno ili neželjeno dodirivanje, 5,6 posto neželjeno nasilno dodirivanje, a pokušaj silovanja ili silovanje 0,93 posto. I u ovom slučaju počinitelji su najčešće članovi redakcije – u skoro 60 posto slučajeva kolege, a u 29 posto slučajeva nadređeni.
Naročito su poražavajući i rezultati koji se odnose na prijavljivanje jer pokazuju da 43 posto ispitanica nikada nije prijavilo fizičke napade ili prijetnje, 61 posto njih nije prijavilo diskriminaciju ili kršenje radničkih prava, 80.5 nije prijavilo verbalno ili neverbalno seksualno uznemiravanje, a najveći postotak neprijavljivanja – skoro 85 posto, odnosi se na seksualne napade. Više se prijavljuju napadi koji se događaju izvan redakcije nego u njoj, prijave se češće podnose internim tijelima nego vanjskim institucijama, a u većini slučajeva ispitanice su rekle da nije bilo pozitivnog ishoda prijavljivanja.
Na kraju konferencije novinarka Mila Moralić najavila je da će, nakon ovog istraživanja, konzorcij organizacija iz zemalja regije provesti komparativnu analizu rezultata, a potom slijedi izrada pravilnika na kojemu će raditi međunarodna skupina stručnjaka i koji će biti predstavljen početkom iduće godine.
Projekt „Žene u medijima“ provode Sindikat novinara Hrvatske, Sindikat kulture, umjetnosti i medija „Nezavisnost“ (Srbija), Mediacentar Sarajevo (BiH), Zavod Krog (Slovenija) i Društvo novinara Slovenije, uz sufinanciranje Europske unije. Cilj projekta je stvaranje sigurnijeg, inkluzivnijeg i ravnopravnijeg radnog okruženja u medijima i provođenje sistemskih promjena koje će spriječiti diskriminaciju i sve oblike uznemiravanja.