foto: Dženat Dreković/NOMAD

Memić: Zašto trebamo voljeti Barcelonu?

Bečka pošta

El Call – stara jevrejska četvrt u srcu Barcelone. U tamnom labirintu uskih uličica iza gotičke katedrale živjeli su Jevreji Sefardi do pogroma 1391. godine. U ovim uličicama vjerovatno je oko 1350. godine nastala i jedna posebno bogato ilustrirana hagada kao svadbeni poklon orođavanja dvije poznate jevrejske porodice u gradu – Šošan i Elazar. Ta hagada će preživjeti inkviziciju i progon Sefarda iz Španije, a onda će nakon Italije dospjeti u Sarajevo, u kojem će njen opstanak u burnome 20. stoljeću, vremenu svjetskih ratova i holokausta te opsade glavnog bh. grada, ovisiti o nesebičnim pojedincima koje su i u sumraku civilizacije vodili vjera i nada u suživot i kulturnu i vjersku raznolikost. Po stilu svojih crteža i minijatura Sarajevska hagada bez sumnje je jedno od najvrednijih djela katalonske, najvjerovatnije barselonske, gotičke pisarske i kaligrafske umjetnosti iz zlatnoga perioda njenog postojanja u prvoj polovini 14. vijeka.

Ovaj vrijedni manuskript – u međuvremenu predmet mnogih knjiga, dokumentarnih filmova i novinarskih priča – bio je navjerovatnije prva iskra koja je nagovijestila sudbinsku povezanost Barcelone i Sarajeva. No, trebalo je, ipak, proći šest i po vijekova pa da se rasplamsa ljubav između ova dva grada. A rasplamsala se u olimpijskome plamenu Barcelone i plamenu opsade Sarajeva. Dok je katalonska prijestolnica slavila jedan od najznačajnijih događaja u svojoj modernoj historiji, bosanskohercegovačka je krvarila. No, o stradanju Sarajeva Barselonci i Katalonci saznali su i prije održavanja Olimpijade krajem jula 1992. godine. Jedan od ključnih događaja koji je pažnju katalonske i španske javnosti usmjerio na naše stradanje bila je pogibija mladog katalonskog foto reportera Jordija Pujola Puentea 17. maja 1992. u tada već opkoljenome Sarajevu. Pujol Puente išao je snimati proteste za mir, a pogođen je gelerom granate ispaljene na grad. Pogibija ovoga mladića bila je okidač koji je Kataloncima dao osjećaj da je rat u BiH i njihov rat, kazao je Eric Hauck, Jordijev prijatelj novinar i sadašnji šef Delegacije Vlade Katalonije za zemlje Balkana, u jednom intervju za portal Balkan Insight.

Nesebična pomoć

Možda je i zato reprezentacija BiH dočekana ovacijama na otvaranju Olimpijskih igara dva mjeseca poslije na stadionu Montjuïc, možda je zato jedan olimpijski grad odlučio nesebično pomoći drugome olimpijskom gradu. Teško je, gotovo nemoguće nabrojati sve akcije pomoći i podrške koje su iz katalonske prijestolnice dolazile u opkoljeno Sarajevo. Tadašnji barselonski gradonačelnik Pasqual Maragall nije samo uspio animirati građane svoga grada, već i cijele Katalonije u nastojanju da pomognu opkoljenome Sarajevu. A odazvali su se mnogi: od gradova i općina, preko nevladinih organizacija do običnih građana. Do kraja 1995. godine u Sarajevo je dopremljeno više od 2.500 tona pomoći iz Barcelone i Katalonije. Kako je napisao Nihad Kreševljaković u svome blogu, 340 katalonskih općina svakoga je ponedjeljka održavalo minutu šutnje za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Prvi satelitski telefon dopremljen u opkoljeno Sarajevo donirala je upravo Barcelona. Dugo vremena, ovo je bila jedina pouzdana veza opkoljenoga grada s ostatkom svijeta.

Distrikt Sarajevo

Pomoć Barcelone Sarajevu išla je toliko daleko da je u gradskoj upravi osnovan i tzv. 11. distrikt koji se zvao Distrikt Sarajevo i funkcionirao kao koordinacijsko tijelo pomoći bh. prijestolnici. I nakon prestanka rata Barcelona i Katalonija nastavili su pomagati Sarajevu i Bosni i Hercegovini – između ostaloga i kroz Ambasadu lokalne demokratije, kurseve jezika, ali ponajprije kroz vrijedne projekte obnove olimpijskih simbola Sarajeva – baš kako doliči ljubavi dva grada koja je nastala u olimpijskome plamenu. Tako je sredstvima iz Barcelone obnovljeno bivše olimpijsko selo Mojmilo u Sarajevu. Kao znak zahvalnosti, ali i prijateljstva jedan trg na Mojmilu danas nosi ime Trg Barcelone, a tamo veliki mural kameleona, poput onoga Gaudíjevog iz slavnoga Parka Güell, Sarajlije podsjeća na katalonsku metropolu.

Saralije, ipak, nisu – i pored teškog postratnog vremena i svojeg poslovično kratkog pamćenja – zaboravile na ovu pomoć. Nakon terorističkog napada 17. augusta 2017, u kojem je na jednom od glavnih gradskih bulevara La Rambli, ubijeno 14, a ranjeno 118 ljudi, Sarajlije su se okupile na Trgu Barcelone i izrazili svoje saosjećanje s gradom pobratimom. Sarajlije su svoj protest izrazile i nakon brutalnog postupanja španske policije s demonstrantima u Barceloni i širom Katalonije nakon održanoga referenduma za nezavisnost 1. oktobra iste godine koji španska centralna vlada nije nikada priznala. Ovaj referendum i dalje snažno opterećuje odnose između ove pokrajine i centralne vlade u Madridu. Upravo ovih dana stigla je i vijest da je u Italiji uhapšen bivši predsjednik Vlade Katalonije Carlos Puigdemont, koji je stajao na čelu organiziranja referenduma i jednostranog proglašenja nezavisnosti Katalonije iz 2017.

Prijatelji zauvijek

I pored složene političke situacije oko svoga statusa u okviru Španije, Barcelona i Katalonija i dalje nalaze načina i volje da pomognu Sarajevom. Glavni katalonski grad kandidat je za Zimske olimpijske igre 2030. godine, a gradska administracija je izrazila želju da se pojedina takmičenja u okviru igara odigravaju upravo u Sarajevu. Barcelona i Katalonija pomažu trenutno i bh. sportu te nauci kroz saradnju univerziteta u Barceloni i Gironi sa sarajevskim univerzitetom. Ako otvorite Google Maps, nećete nigdje naći regiju na svijetu koja ima više ulica i trgova koji su nazvani po Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Po Sarajevu su nazvane ulice u čak dva predgrađa Barcelone, El Prat de Llobregatu i Sabadellu, te u Rosesu, mondenom ljetovalištu na obali Costa Brava. Ulicu Bosne i Hercegovine ima i treće barselonsko predgrađe Badalona. U samoj Barceloni veliki most i park u četvrti Trinitat Vella nose ime Sarajeva.

Teško je danas naći grad u južnome dijelu Evrope koji je toliko kosmopolitski i internacionalan. Jedinstveni spoj historijskog i arhitektonskoga nasljeđa, kulture, kvaliteta života i inovacija čine Barcelonu jednom od najpoželjnijih svjetskih turističkih destinacija. Katalonija je, s druge strane, s učešćem od čak 20 posto u ukupnome BDP-u privredni motor cjelokupne Španije. Ovaj grad i ova pokrajina postali su 1992. godine pravi prijatelji Sarajeva i Bosne i Hercegovine i to su ostali do danas. Niti imaju teritorijalne pretenzije, a niti im je ko ostavio našu zemlju u amanet – njihova ljubav prema nama stoga je iskrena i prijateljska. To Sarajlije i Bosanci ne bi nikada trebali zaboraviti.

Nedad Memić