„Zbog inflacije i situacije s kupovnom moći građana, nećemo povećavati cijenu električne energije za domaćinstva – ona će ostati ista“, premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić, TV N1, 1. decembar 2023.
„Ovo je i naslovljeno kao usklađivanje cijene. Ono što je važno napomenuti jeste da smo kao Vlada prvo pokušali da to riješimo bez linearnog povećanja. Međutim, tadašnji FERK se više volio baviti politikom nego razmišljati o sudbini građana. Na kraju je moralo da dođe do linearnog povećanja. Od 2012. godine nije došlo do usklađivanja cijena“, premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić, Federalna TV, 4. juli 2024.
Školski primjer efikasnog pljačkanja građana
Sedam dana nakon što su objavom u Službenim novinama i zvanično imenovani, novi članovi Regulatorne komisije za energiju u FBiH (FERK), su 28. juna održali prvu sjednicu na kojoj su, sasvim očekivano, odobrili zahtjev JP Elektroprivreda BiH za povećanje cijene struje za domaćinstva i ostale potrošače u kategoriji javnog snabdijevanja. Kao i sve dosadašnje i ova tročlana ekipa FERK-a, sa dva nova člana, sklepana je po uhodanom političkom i diskriminatorskom etno-nacionalnom BHS algoritmu. Prema članu 26. Zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji BiH, član FERK-a ne može biti osoba koja se ne izjašnjava kao Srbin, Bošnjak ili Hrvat: „Pri imenovanju članova Regulatorne komisije mora se osigurati ravnopravna zastupljenost konstitutivnih naroda u Federaciji.“
Pomenutoj javnoj sjednici novog FERK-a je prisustvovao i sam generalni direktor JP Elektroprivreda BiH Sanel Buljubašić koji je mogao slušati hvalospjeve o „školskom primjeru dobro podnešenog zahtjeva“ za povećanje cijene struje. Radosne vijesti o odobrenju povećanja cijene struje što će dodatno osiromašiti građane u jednom dijelu FBiH (u distributivnom području JP Elektroprivreda BiH), Buljubašiću su vjerovatno zbog muštuluka, bile saopštene i prije zvanične odluke od 28. juna.
Imajući u vidu da je Buljubašić i član predsjedništva Kantonalnog odbora SDP Tuzla, jasno je da je visoka pozicija u bilo kojoj političkoj stranci koja obnaša vlast i dalje glavna referenca za izbor prvog čovjeka JP Elektroprivreda BiH. Po sistemu Kurte i Murte, Buljubašić je sa partokratskog trona JP Elektroprivreda BiH maknuo Admira Andeliju, koji je član predsjedništva Kantonalnog odbora SDA Tuzla. Prije Andelije na ovoj poziciji je bio Bajazit Jašarević koji je bio član glavnog odbora SDA u periodu 2015-2019. Prije toga, Jašarević je u „igri elektroprivrednog prijestolja“ zamijenio SDP-ovog i Lagumdžijinog čovjeka Elmedina Grabovicu.
Nakon višemjesečnog pritiska na FERK, koji se očitovao u učestalim medijskim nastupima Buljubašića i izjavama partijskog šefa, federalnog premijera Nikšića, usmjerenih prema pojedinim članovima FERK-a bilo je jasno da se novi sastav FERK-a neće baviti nedostacima i nelogičnostima, koje je zahtjev JP Elektroprivreda BiH za povećanje cijene struje evidentno imao. Dodamo li tu i otvorenu podršku za poskupljenje struje koju je svom stranačkom kolegi Buljubašiću nesebično pružio resorni federalni ministar Lakić, drugačiji epilog osim poskupljenja struje se nije mogao ni očekivati.
Nakon što je preglasana na sjednici od 11. juna 2024, članica FERK-a Sanela Pokrajčić, koja je bila za odobravanje zahtjeva za povećanje cijene struje, izjavila je da su dokumentacija i obrazloženje koje je dostavljeno iz Elektroprivrede BiH “školski primjer kako zahtjev treba izgledati”. Ostala dva člana Jasmin Bešo i Mile Srdanović nisu dijelili to mišljenje, pa je zahtjev za većim cijenama struje, njihovim glasovima vraćen na dopunu.
Samo dan nakon ove sjednice, Dom naroda Parlamenta FBiH je potvrdio nove članove FERK-a 12. juna, Samira Hadžihuseinovića i Vesnu Marić. Sanela Pokrajčić je jedina iz bivšeg saziva imenovana i u novi sastav FERK-a.
Nakon „popravne“ sjednice, novi sastav FERK-a je ekspresno zaključio da je zahtjev ipak školski primjer kako zahtjev treba izgledati, te da je „stara nova“ članica FERK-a ipak bila u pravu, a da su dva bivša člana FERK-a pogriješila tražeći pojašnjenje i dopunu zahtjeva. Generalni direktor JP Elektroprivreda BiH nije krio zadovoljstvo što je novoimenovni FERK pokazao „razumijevanje“ za financijske tegobe Elektroprivrede BiH. U euforičnom trijumfalizmu, usput ponovo obmanjujući javnost da se ovdje ne radi o povećanju cijene struje već o „usklađivanju cijena“, generalni direktor najveće elektroprivredne kompanije u zemlji nije propustio da, pred kamerama, spomene i sad bivšeg člana FERK-a, Jasmina Bešu:
„Prethodni predsjedavajući (FERK-a, op. a.), gospodin Bešo je bez potrebe skinuo tačku sa dnevnog reda, jer je akta koju je uputio prema JP EP BiH d.d., odnosno akt koji je uputio, apsolutno nijedno slovo nije promijenio u našem zahtjevu. Što se tiče g-dina Beše vjerovatno nije htio da se miješa u svoj posao za koji je uredno primao plaću.“
Dodatna 43 miliona KM iz džepova građana godišnje za „usklađivanje“ kriminalnog
Buljubašić je tako i javno priznao da JP Elektroprivreda BiH uopšte nije postupilo po aktu FERK-a kojim su tražena pojašnjenja i dopune zahtjeva, a što Zakon o upravnom postupku nalaže. Po njegovim riječima, zahtjev JP Elektroprivreda BiH je ostao potpuno isti po sadržaju, a tražene dopune i pojašnjenje nisu ni dostavljeni FERK-u.
Buljubašić, zajedno sa svojim partijskim šefom, premijerom Nikšićem, sada može biti zadovoljan. Dio od 140 miliona KM minusa (danas je otkriveno da se zapravo radi o 331 milion KM minusa) iz prošle godine će biti pokriven povećanjem cijena struje za potrošače koje opskrbljuje Elektroprivreda BiH. Odobrene nove cijene struje, koje će se primjenjivati od 1. augusta, će građanima iz džepova, do kraja ove godine izbiti dodatnih 15 do 16 miliona KM. Za godinu dana taj iznos će biti oko 43 miliona.
Ipak, Buljubašić je svojom izjavom ostavio i prostor za dodatnu zabrinutost građana rekavši da je ovo „samo prvi korak u usklađivanju cijena struje“. Stoga ne treba biti iznenađen ako Elektroprivreda BiH prema FERK-u uputi i zahtjev za povećanje mrežarine od koje se finansira održavanje i razvijanje distributivne mreže. Imajući u vidu ovu prvu odluku novog saziva FERK-a, teško je povjerovati da se i ovakav zahtjev neće riješiti nepovoljno po građane koje snabdijeva JP Elektroprivreda BiH, te da će cijena mrežarine po potrošenom kWh ponovo biti veća od cijene same električne energije.
NOMAD je već o tome pisao, ali zbog upornog iskrivljivanja istine od strane JP Elektroprivreda BiH o povećanju cijene struje od 10%, nužno je ponoviti – tvrdnje nadležnih iz JP EP BiH, a koje su mediji bez ikakve provjere prenijeli u javni prostor – da poskupljenje struje iznosi oko 10% je kvarni spin! U namjeri da procenat povećanja cijene električne energije za građane prikaže manjim nego što jeste i tako izbjegne zabranjeno skokovito povećanje cijena struje, Elektroprivreda BiH uporno trubi o povećanju „ukupne tarife“ spajajući u jednu „zbirnu“, dvije potpuno odvojene stavke na računu – mrežarinu i energiju. Pri tome, iz JP EP BiH izbjegavaju da objasne građanima da mrežarina nije poskupila, samo zato jer JP EP BiH za promjenu cijene mrežarine nije ni podnijela zahtjev FERK-u, koji se razmatra po drugoj proceduri. Što ne znači da neće, sudeći prema Buljubašićevoj izjavi o „prvom koraku“.
Struja sa partokratskim i etničkim obilježjem
Cijene struje za potrošače koje snabdijeva JP Elektroprivreda HZHB nisu povećane (za sada), jer to ovo elektroprivredno preduzeće od FERK-a nije niti zatražilo. A što ne znači da neće. U svom proizvodnom portfoliju elektroprivreda, koja je pod neskrivenom kontrolom Dragana Čovića, ima jedino hidroelektrane i jedan vjetropark. Stoga su proizvodne cijene struje u ovoj elektroprivredi manje od prodajnih cijena za javno snabdijevanje. Istovremeno, proizvodne cijene struje iz JP EP HZHB su mnogo manje i od proizvodnih cijena JP EP BiH, koje su visoke s obzirom da više od 70% struje ova elektroprivredna kompanija dobija iz dvije stare i neefikasne termoelektrane u Tuzli i Kaknju. Stoga je pitanje kakve bi to argumente iz Čovićeve elektroprivrede imali da zatraže povećanje cijena struje za svoje potrošače u kategoriji domaćinstva i ostala potrošnja u javnom snabdijevanju.
Činjenica jeste da je trenutno, u raspodjeli plijena zvanog javna preduzeća, Elektroprivreda BiH pripala SDP-u. Ipak, skoro tri decenije svjedoci smo da partokratijsko upravljanje, po volji stranačkih gospodara nad ovom elektroprivrednom kompanijom i njenim rudnicima uglja, jeste jednako devastirajuće za elektroenergetiku, bez obzira koja politička opcija drži uzde, bijesno mamuzajući JP Elektroprivreda BiH, koje upravo zbog toga, poput pretovarenog konja, sve teže drži korak u strujnoj tržišnoj utakmici.
JP Elektroprivreda HZHB ili kako don Čović kaže
Bez obzira na njihovu prošlogodišnju dobit od 52,4 miliona KM, isti slučaj pogubnog partokratskog upravljanja je i sa elektroprivrednim preduzećem koje nosi ime ratne paratvorevine čiji su lideri pravosnažno presuđeni za udruženi zločinački poduhvat. Sjetimo se da je u aprilu prošle godine bio dovoljan samo mig, tačnije kratka izjava HDZ-ovog šefa Dragana Čovića, o „podmlađivanju kadrova“ i svih sedam direktora u ovoj vladinoj kompaniji je već sutradan „dobrovoljno“ dalo ostavke. Da priča o Čovićevom daljinskom rukovođenju ovom firmom ovdje ne bi stala, na mjesto generalnog direktora će potom biti imenovan doktor elektrotehnike i bivši izvršni direktor za razvoj ove kompanije. Da li mu je pri imenovanju pomogla činjenica da je, prema pisanju više medija, i vjenčani kum Čovićevog zeta, ostaje znak pitanja. Uprkos činjenici da godinama neskriveno zapošljava u ovu kompaniju, koja je u većinskom vlasništvu Vlade FBiH, svoju mnogobrojnu rodbinu, tazbinu i članove stranke 68-godišnji penzioner, šef HDZ-a i čovjek koji ispravlja „krivu Radobolju“, nikad za to nije odgovarao. Ova kompanija je prije samo tri godine bila dovedena na rub financijskog opstanka jer je upravo po rigidnom političkom diktatu HDZ-a godinama davala struju Aluminiju d.d. Mostar a Aluminij struju nije plaćao i tako je napravljen dug od nevjerovatna 293 miliona KM. Šta će biti s tim dugom čini se da ovu kao ni prošlu vladu FBiH ne interesuje. Federalni revizori će 2021. godine konstatovati da je uprava JP Elektroprivreda HZHB otpisala dug Aluminija d.d. Mostar za struju u iznosu od preko 99 miliona KM bez da je to odobrio 90%-tni vlasnik, Vlada FBiH. Za ovaj drski kriminal, a zbog kriminalnog tužilaštva, još uvijek niko nije krivično odgovarao.
Najbolji ljudi, stručni i sa integritetom, nisu vodili tri elektroprivrede u našoj državi, izdijeljene po ratnim linijama iz novembra 1995. Zato što su sve vladajuće partije, bez izuzetka, uvijek instalirale podobne direktore koji su provodili u djelo prljave naloge svojih političkih šefova – kriminalna zapošljavanja, trgovine uticajem, lopovske javne nabavke, a milioni iz elektroprivreda u 90%-tnom vlasništvu Vlade FBiH završile su u džepovima tajkuna bliskih upravo političkim gazdama. To je suština borbe za politički plijen zvani elektroprivrede. A kada takvo lopovsko upravljanje rezultira stotinama miliona gubitka, tu su uvijek potrošači – građani kojima će, „radi usklađivanja proizvodnih cijena“ struja poskupiti. Bez obzira kako se ti građani, potrošači struje, izjašnjavali i da li i kojem bogu se molili.