Korigovani izvještaj Korigovanog izvještaja
Ni nepuna dva dana nakon što je u petak 5. jula ove godine šokirao javnost, obznanivši da je ostvareni gubitak u poslovanju JP Elektroprivreda BiH u toku 2023. ustvari 331 milion KM, a ne 140,2 miliona KM (koliko je pokazao „Korigovani godišnji izvještaj za 2023.“), generalni direktor vladine megakompanije je „dao“ „intervju“ na portalu klix u kojem je za probleme Elektroprivrede indirektno optužio ni manje ni više nego – mrave i jednog leptira!
Podsjetimo, dva mjeseca nakon što je instaliran na mjesto v.d. generalnog direktora Sanel Buljubašić će izjaviti da je gubitak kompanije u prvih osam mjeseci 2023. godine bio 55 miliona KM (Bloomberg, 25. oktobar 2023). Već početkom marta ove godine, u intervju za FENU, Buljubašić će korigovati sopstvenu izjavu iz oktobra:
„Mi kada smo došli… uradili smo revidirani plan i procijenili da će gubitak biti 67 miliona i mi ćemo to objaviti kada bude vrijeme.“
I tek što se javnost otrijeznila od najavljenog rasta gubitaka za prvih osam mjeseci 2023. godine, kao i od prognoze da će za cijelu 2023. gubitak biti oko 80 miliona KM, 11. marta ove godine stigla je nova loša vijest:
„Prema Korigovanom godišnjem izvještaju za 2023. ukupni gubitak JP EP BiH 140,29 miliona KM!“
Od momenta kada je javno objavljen podatak o gubitaku JP Elektroprivreda BiH od 140 miliona KM, krenula je sinhronizovana medijska kampanja Elektroprivrede, resornog federalnog ministra Lakića i njegovog stranačkog šefa i premijera Vlade Federacije Nikšića, usmjerena na opravdavanje nadolazećeg povećanja cijena struje za građane i ostale potrošače, zamotano u spin o „usklađivanju cijena“.
Nakon tri mjeseca u kojima je pomenuti trojac uporno „apelovao“ na javnost da se mora sačuvati „integritet energetskog sistema“ (šta god pojam „energetskog sistema“ značio), novi sastav FERK-a pod pritiskom svojih političkih patrona je odobrio traženo povećanje cijene struje. Tako će, cijena stavke „električna energija“ na računu građana koje snabdijeva JP EP BiH od 1. augusta biti veća za 23%, uprkos spinu (koji su listom prihvatili svi mainstream mediji) da se radi o ukupnom povećanju od oko 10%.
Komentarišući odobreni skokoviti rast cijene struje za građane, Buljubašić je naveo da se radi samo o „prvom koraku“.
Sedam dana nakon pomenute izjave o prvom koraku uslijediće i „drugi korak“. U petak 5. jula, nekadašnji izvršni direktor za tehničke poslove JP Vodovod i kanalizacija Srebrenik, osnažen prisustvom svih izvršnih direktora JP EP BiH i kompletnog Nadzornog odbora JP EP BiH, će objaviti da je „upravo danas (5. jula, op. a) utvrđen korigovani finansijski izvještaj prema kojem će gubitak za prošlu godinu iznositi 331 milion KM!“
Pomenutim saopštenjem o zastrašujućem iznosu gubitka za 2023. godinu, prvi čovjek Elektroprivrede BiH je pokazao da se svaka korekcija financijskog izvještaja o poslovanju može ponovo korigovati, a javnost je naučila da se uvijek može nadati gorem. Jednostavno, najnovijim korigovanim izvještajem od 5. jula (koji još nije objavljen), korigovan je „Korigovani godišnji izvještaj za 2023“ iz februara 2024, pa je gubitak od 140,29 miliona nadošao na iznos od nerazumnog 331 miliona KM.
Usnuli rudnici
Obznanjujući da je JP Elektroprivreda BiH u slobodnom financijskom padu, a dno očigledno ne postoji, Buljubašić je objasnio kako je razlika od oko 190 miliona KM novoustanovljenih gubitaka „posljedica poslovanja u posljednjih nekoliko godina“. Usput, naveo je i to da su se „rudnici probudili“. Samo par dana ranije isti čovjek je naveo da rudari dobijaju platu iako iskopaju mnogo manje nego što trebaju iskopati:
“Ista plata bila je sa 35.000 proizvedenih tona i sa 110.000 tona“. Tom prilikom je kazao „kako su rudari shvatili da moraju živjeti od svoje tone uglja.“
Nešto slično je tvrdio i njegov prethodnik Andelija koji je rudarima u novembru 2021. poručio da „platu trebaju zaraditi“. Prema ovoj izjavi o rudarima, koji, nikako da iskopaju sve što uprava izmašta, moglo bi se zaključiti da su baš rudari – kopači glavni uzrok financijskog kolapsa rudnika i JP Elektroprivreda BiH.
„Intervju o mravima i leptiru“ sa početka ove priče objavljen u nedjelju 5. jula je očigledno naručen od strane Elektroprivrede BiH kao pokušaj kriznog PR nastupa, nakon što je Buljubašić samo 36 sati ranije obznanio da „Korigovani godišnji izvještaj za 2023.“, treba novu korekciju.
Leptir i mravi prepreka elektroenergetskoj sigurnosti zemlje
Čitatelji u ovoj PR papazjaniji, a kojom se pokušava iskontrolisati nastala šteta po javni imidž kompanije, nemaju mogućnost da vide pitanja novinara iz jednostavnog razloga. U intervjuima poput ovog, čiji je cilj spašavanje ugroženog javnog imidža kompanije, nema teških pitanja iz razloga što pitanja nema. Postoji samo poruka koja se javnosti želi poslati, a u cilju ublažavanja nastale štete. Stoga se i ovaj „intervju“ sveo na prepričavanja onog što je generalni direktor mudro „istakao“, „smatrao“, „zaključio“, „naglasio“ ili „naveo“.
„Intervju“ nam je tako otkrio samo neke, od vjerovatno brojnih, dubokih misli direktora. Jedna od njih je o tome kako su udruženja za zaštitu prirode zlonamjerna, dok su flora i fauna glavne prepreke izgradnji novih hidroelektrana i vjetroparkova.
Tako se u „intervjuu“ može pročitati da prvi čovjek Elektroprivrede BiH „smatra da bi izgradnja hidroelektrana bila mnogo lakša da ne postoje ekološka pitanja i da bi ih vjerovatno neko izgradio i prije aktuelne uprave EP BiH.“
Nakon ovog razmišljanja o „ekološkim pitanjima“ dotični je vrlo konkretno „naveo“ razlog zbog kojeg je Elektroprivreda u proteklih 30 godina izgradila samo jedan vjetropark:
„Kada uspijete to završiti, onda se dođe do kreditora koji ponovo pitaju ekologe jer su tamo vidjeli nekog leptira na Vlašiću, koji nije viđen 100 godina i samo su ga vidjeli, nisu ga uspjeli ni fotografisati“.
Zanimljiv je i tajming Buljubašićevog verbalnog obračuna sa ekološkim aktivistima koji su spremni da zbog jednog leptira na Vlašiću opstruiraju energetske megaprojekte Elektroprivrede. Naime, na dan kada je Buljubašić obznanio korekciju gubitaka od 331milion, Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH” je saopštilo da je podnijelo tužbu protiv Vlade FBiH i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Razlog tužbe je nezakonito rješenje kojim se dozvoljava prenamjena šumskog u građevinsko zemljište u opštini Tešanj, te se bez znanja mještana, “dopušta gola sječa visokovrijedne šume na površini veličine 28 fudbalskih igrališta“. Tako je, po zamisli Vlade FBiH, planirano da se šuma koja predstavlja vrijedno prirodno naslijeđe treba isjeći za potrebe Autocesta FBiH d.o.o. Mostar za izgradnju odlagališta inertnog materijala i pristupnog puta u naseljenom mjestu Karadaglije.
Iz Arhusa su naveli da ovakvo rješenje nije slučajno s obzirom da je Vlada FBiH sa premijerom Nikšićem odlučila da ukloni Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine iz odlučivanja o pretvorbi državne šume u građevinsko zemljište.
Nikšić, po struci pravnik, je alergičan kako na primjenu zakona tako i na ulogu Pravobranilaštva BiH u zaštiti prava. Naime, sličan protivzakonit akt, kojim je zaobiđeno Pravobranilaštvo BiH, o prenamjeni zemljišta, Buljubašićev stranački šef je već donio. Radi se o Odluci kojom se vrši prenamjena šumskog zemljišta, površine 72.415 kvadratnih metara, te se isto dodjeljuje na privremno korištenje britanskoj firmi Adriatic Metals, u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina olova, cinka, barita i pratećih plemenitih metala. Stoga postavlja se pitanje: da li je Buljubašićeva karikaturalna priča o zlim ekolozima ustvari odbrana stranačkog šefa?
Nakon što je, poput svakog direktora javne kompanije, neduhovito maliciozno, „objasnio“ kako dosadni ekolozi zbog jednog leptira s Vlašića, koče razvoj Elektroprivrede, gospodin generalni je otkrio još neke insekte, koji zbog svoje sebičnosti ne daju da napredujemo u jačanju energetske sigurnosti:
„Ili recimo kada stavimo našu vjetroelektranu, stavimo jedan generator, presijecamo put mrava. Baš tuda mravi prolaze, a malo ispod našeg platoa gradi se privatna elektrana i tu mravi ne prolaze. Nema ni leptira. Nema ništa. Zašto je EP BiH kao javna kompanija, koja je od interesa za FBiH, koja treba biti od interesa za državu Bosnu i Hercegovinu, u podređenom položaju?“
Stvarni razlozi financijskog kolapsa o kojima se u Elektroprivredi šuti
Osim što je indirektno pokušao opravdati nužnost po život opasnog ekološkog nasilja, u svojoj drskoj i neduhovitoj relativizaciji ozbiljnog i kompleksnog problema zaštite prirode, generalni direktor kompanije čije dvije izraubovane termoelektrane nekažnjeno truju ljude i prirodu, je na ovaj način zaobišao da spomene bar jedan istinski razlog zašto JP Elektroprivreda BiH loše posluje i zašto je za 30 godina izgradila samo jedan vjetropark.
Poslovni genije Buljubašić, koji za razliku od rudara kopača, svoju skromnu platu zaradi vrijednim i požrtvovanim radom, bilo da se vozi u službenom autu, bilo da nastupa pred TV kamerama, nije u pomenutoj ispovijesti o leptiru s Vlašića i mravima, kao ni na pomenutoj konferenciji za medije, našao za shodno da navede bar neke od uzroka finansijskog sunovrata kompanije koju vodi.
Kada govori da su rudari najzad shvatili da trebaju da zarade svoje plate, on izbjegava da kaže da li svoje plate pošteno zaradi i svih onih 2.500 prekomjerno zaposlenih u rudničkim administracijama. Ili pak koliko je prekomjerno zaposlenih, bez adekvatnih obrazovnih kvalifikacija, u gigantskoj administraciji JP Elektroprivreda BiH. Nije Buljubašić dao ni podatak koliko je zaposlenih u dvije neefikasne termoelektrane Tuzla i Kakanj, a koliko ih je zaista potrebno da bi bile isplative. Ilustracije radi slovenačka TE Šoštanj ima 200 zaposlenih radnika, a TE Tuzla oko 620, dok TE Kakanj ima 575. Pri tome slovenačka termoelektrana, koja je proglašena nerentabilnom, proizvodi godišnje 3.500 GWh, dok za isti period TE Tuzla proizvede 3.100 GWh, a TE Kakanj 2.100 GWh. Nećete čuti, niti u jednom javnom nastupu, od uprave JP EP BiH da je nerentabilna slovenačka elektrana Šoštanj 3,5 puta produktivnija od TE Tuzla, a od TE Kakanj čak 4,8 puta.
Naivno je očekivati od politikom instaliranog generalnog direktora da objasni naprimjer koliko tačno stotina miliona KM je Elektroprivreda BiH izgubila prodajom viškova struje stranim nakupcima iz Švicarske i Slovenije registrovanim u BiH, tokom zadnjih 15 godina, a koje je Elektroprivreda mogla sama da izvozi, te ko je te štetne ugovore decenijama odobravao. Ili pak da nam objasni kako se to tačno istopilo 173 miliona KM akumulirane neraspoređene dobiti iz prethodnog perioda.
Isto bi bilo nerealno očekivati da nam objasni kako je kleptokratska vlast, uz pomoć instaliranih uprava i nadzornih odbora razvalila rudnike, spriječila njihovu modernizaciju i pretvorila ih u grobnice i fabrike invalida za rudare, dok je istovremno od privatne kompanije kupovala i još uvijek kupuje nekvalitetan ugalj po astronomskim cijenama.
Prema svemu što smo čuli od onih koji odlučuju o sudbini JP Elektroprivreda BiH izgleda da su jedan leptir, mravi i rudari u jednoj godini pojeli 331 milion KM.