Kako nam se bliži početak još jedne turističke sezone, a povodom posljednjih intervencija Općine Stari Grad na lokalitetu Male Daire, gdje je na području ambijentalne cjeline proglašene nacionalnim spomenikom, u prostoru u kojem je živio i stvarao bh. pjesnik Mak Dizdar, otvoren hookah lounge bar „Mak“ od kapitalne važnosti za promociju kulturnog nasljeđa, izlazimo u javnost sa nekoliko prijedloga kako bismo dodatno nadahnuli vlastodršce ne samo sarajevskih općina vrednijih od deset drugih već i susjednih općina, kantona i entiteta:
1. Spomen kuća „Makova šiša“
Premda su „Fondacija Mak Dizdar“ i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti predlagali da se u kući u kojoj je živio pjesnik Mak Dizdar, a u koju je potom smještena galerija „E“, otvori muzej nazvan „Makova hiža“ predlažemo da ipak pomirimo dvije zasad suprostavljene strane: zaštitnike lika i djela jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika i općinske vlasti koje, ipak, u spomeničkoj kulturi ne vide očekivani profit kakav pruža hookah lounge bar te da u rečenom prostoru građanima i turistima podarimo savremeni kulturno-ugostiteljski hibrid nazvan „Makova šiša“.
U objektu će se po posebno povoljnim cijenama moći popušiti nargile različitih aroma po prepoznatljivim imenima koji čuvaju sjećanje na velikog pjesnika, kao što su „Tma“, „Tmuša“, „Kosara“, „Gorčin“, a na samom ulazu u objekat nominirani likovni umjetnici ispod murala „Pjesnik u oblaku dima“ ispisat će i glasovite Makove stihove iz pjesme „Kolo“:
Ruka do ruke
Hookah do hooke
Ruka u ruci
Šiša u muci
Zemlja priteže
Tijelo bez muke
O da l bi enerdži
Il još hooke
2. Festival „Na Drini lounge“
U toku ljetnih mjeseci, idealno bi bilo, u spomen na našeg Nobelovca Ivu Andrića na području spomeničkog kompleksa „most Mehmed-paše Sokolića“ u Višegradu napraviti niz montažnih hookah objekata simbolično nazvanih „Na Drini lounge.“
Kako trebaju evocirati uspomenu na djelo i lik našeg slavnog pisca, moglo bi se aplicirati i na europske grantove namijenjene pomirenju, budući da projekat ima za ideju pomiriti istočnjačku tradiciju sa zapadnjačkom. Ovo bi moglo dovesti i do pomirenja u recepciji kapitalnih djela ovog pisca koja je dosta narušena nakon objavljivanja disertacije Muhsina Rizvića, a zajedno bi od projekta profitirali i Travnik, i Višegrad, i zavađene lokalne zajednice, te bi čitatelji Andrića i konzumenti šiše sa obje strane entitetske linije proveli nekoliko ugodnih ljetnih dana zaboravljajući na zavade u recepciji i ne nabijajući mak na kolac.
3. Manifestacija „Hookah i bijes“, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti (pod pokroviteljstvom Ambasade SAD-a)
Ovim bi se projektom moglo izaći i iz lokalnih okvira, te povući paralele između američkih i naših modernista, objedinivši ih u jednoj jedinstvenoj manifestaciji u prelijepom ambijentu aule Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti gdje bi se raštrkale različite pvc-plasteničke bašte raznih privrednih subjekata koji se bave nargila poduzetništvom, a taj bi prividni nered među izlagačima imao aludirati na glavne oznake književnosti „toka svijesti“ koju je baštinio slavni američki pisac W. Faulkner (s tim u vezi bi se u realizaciji ovog događaja, moglo aplicirati i ka Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država), a može se razmisliti i o nekoj razmjeni pisaca između naše dvije zemlje.
4. Projekat rodne inkluzije, „Nargila Kapidžić Hadžić: i žene duvaju, zar ne?“
Kako se ne bi pomislilo da je duvanje šiše isključivo muška rabota, predlažemo i rodno uključivi projekat koji bi se, recimo, mogao desiti u Banjaluci, u prostoru rodne kuće naše slavne pjesnikinje Nargile Kapidžić Hadžić. I ovaj projekat ima kapacitet da pomiri dvije zajednice u Banjaluci i pored rodne ima i omiljenu etničku dimenziju.
5. „Kameni pušač“: projekat putujućeg hookah lounge bara na područjima tvrđava Vratnik, Travnik, Tešanj, Vranduk, Maglaj, Doboj
Sa projektom „Kameni pušač“ mogla bi se i na nekoliko lokacija mimo „Makove hiže“ u Stocu i „Makove šiše“ u Sarajevu odati počast slavnom piscu. Montažne hookah barove moglo bi se postaviti na sve važnije gradine i tvrđave u zemlji, od Vratnika do Vranduka!
6. „Na pravi put sam ti majko, iz'šišo” – o ostavštini Skendera Kulenovića
O podobnoj ostavštini našeg velikog pisca Skendera Kulenovića moglo bi se, na nekoj od kulturno-historijskih lokacija iz orijentalne tradicije, razgovarati na tribini nazvanoj „Na pravi put sam ti, majko, iz'šišo!“
7. „Zeleno busenje“ – incijativa za legalizaciju uzgoja marihuane na lokalitetu Botaničke bašte Zemaljskog muzeja
Premda na prvo čitanje djeluje kontroverzno i u neskladu sa tradicijom, ovaj bi projekat možda pokazao da je naša zemlja ipak na proeuropskom putu i da, makar projektno, biva dijelom savremenih tokova i inicijativa. Kako bismo ipak, na toj mapi puta, zadržali i svoju tradiciju i podsjetili na pisce koji su, jednako kao mi danas, već bili na mjestima sudara civilizacija, projekat bismo nazvali „Zeleno busenje“ i simbolično ga implementirali u Zemaljskom muzeju kako bismo pomirili Mulabdića i K und K monarhiju, istok i zapad, tradiciju i trend.
8.„Od tutuna do vejpa”: alhamijado baština i savremeni tokovi, aula Bošnjačkog instituta
Još jedna konferencija uz sponzore, ovaj put iz industrije elektronskih cigareta, popularno nazvanih „vejp“, održala bi se u auli Bošnjačkog instituta, gdje bismo, uz sponzorske pakete, raspredali o tradiciji pušenja duhana, tutuna, još od pjesnika alhamijado književnosti, do danas.
9.„Pušač Samuel”: ostali i šiša, izazovi i perspektive
Kako bismo, uz konstitutivne narode i njihovo nasljeđe, odali počast i slavnim piscima iz reda Ostalih, osmislili smo projekat zasnovan na djelu Isaka Samokovlje. Preporučene lokacije za izvođenje projekta su Jevrejsko groblje, sinagoga, galerija „Novi Hram“.
10. „Šišina kućica“, spomen manifestacija u Hašišanima, rodnom selu Branka Ćopića
Na koncu, kako naši najmlađi ne bi bili oštećeni, i za njih smo pripremili igrokaz po tekstu Branka Ćopića „Šišina kućica“. Djeca će ovu veselu predstavu gledati u spomen-selu „Hašišani“, rodnom selu našeg najpoznatijeg pisca za djecu i mlade.