foto: Dženat Dreković/NOMAD

Hadžić: Upozoreni smo

Početkom januara ove godine upozoravali smo da će Federacija BiH napraviti historijsku grešku ako rast prihoda od poreza ne uloži u smanjenje poreskog opterećenja na rad, time direktno ne pomogne radnicima da dobiju veće plate, a privredi da omogući lakše poslovanje kroz niže troškove. Tada sam naveo da što budemo duže čekali, da će kasnije mjere biti bolnije i teže provesti.

Danas svjedočimo inflaciji koja je na rekordnom nivou i koja svakim danom razara naše društvo i ekonomiju. Sindikati su najavili da će tražiti veće plate za radnike, što je potpuno opravdano, a kamatne stope su počele rasti. To smo također najavili početkom godine, doduše one počinju rasti puno agresivnije nego što je bilo ko očekivao. Cijena energenata je također značajno povećana, a u prilog ne ide ni povećanje cijene gasa koje je najavljeno prethodnih dana.

Ono što se u međuvremeno desilo u Bosni i Hercegovini je toliko dramatično, da je bilo ko mogao očekivati da će stvari izmaći kontroli. Ono što je bilo očekivano jeste da će odgovor vlasti opet kasniti ili ga uopšte neće biti. Ali krenimo redom. Ovaj put govorimo o kretanjima cijena energije, hrane i struje, što ustvari predstavlja ključne izdatke većine domaćinstava u Bosni i Hercegovini. Pisali smo, ali rast cijena je ovaj put tako dramatičan da je neophodno opet prikazati nove brojeve.

U odnosu na prethodne podatke, vrijednosti indeksa su naglo povećane i to opšti indeks potrošačkih cijena sa 7,1% na 15,6%, pod indeks hrane sa 15,2% na 29,6%, pod indeks prijevoza sa 11,9% na 33,7%, dok je vrijednost pod indeksa energije ostala ista. Ovaj značajan rast je najveća zasluga rasta troškova energije i hrane, čime je Bosna i Hercegovina dostigla nivo zemlje sa najvećim nivoom inflacije u regionu u odnosu na bazni period. Prosječno posmatrano prema godinama, u 2019. godini prosječan godišnji nivo kretanja indeksa hrane je iznosio 1,6%; u 2020. godini 2,7%; u 2021. godini 6,6%; a trenutno u 2022. godini čak 22,4%.

Za razliku od kretanja indeksa cijene hrane u Bosni i Hercegovini, indeks kretanja električne energije, plina i ostalih energenata ukazuje na uticaj sezonskih kretanja. U odnosu na prethodne podatke, može se vidjeti blago smanjenje, ali ovo smanjenje je još uvijek nedovoljno da se vrati na nivo standardnog sezonskog kretanja. Uprkos blagom smanjenju, koje se dešava svake godine, ovaj iznos je i dalje dosta viši u odnosu na najveći dostignuti nivo iz prethodnih godina, kada obično dostiže nivo i granicu od 10%. U ovom slučaju, trenutni nivo dostiže 16,5%, što bi za ovaj dio godine trebalo biti blizu granice od 3%, što je čak 5 puta više od iznosa za isti period prethodnih godina. Posmatrano prema godinama, može se vidjeti da je tokom 2019. godine prosječni rast indeksa kretanja energije iznosio 6,9%, tokom 2020. godine 6%, u 2021. godine 7,4%, dok je trenutni nivo kretanja u 2022. godini čak 17,3%.

Treći pod indeks odnosi se na kretanja cijene prijevoza u Bosni i Hercegovini. U odnosu na prethodni tekst, došlo do ogromnog skoka u troškovima prijevoza što se odrazilo u velikoj mjeri i na potrošnju stanovništva, kojem je ova stavka jedna od najznačajnijih. Razlog za visoke troškove energije su visoke cijene goriva u Bosni i Hercegovini, koje se kreću u ovom trenutku od 3,41 KM za litru benzina, te 3,51 KM za litru dizela, iako je posljednih dana došlo do blagog smanjenja. Ako se analiziraju prosjeci prema godinama može se vidjeti da je tokom 2019. godine prosječni godišnji rast indeksa kretanja prijevoza iznosio 7,4%, tokom 2020. godine 8,2%, u 2021. godini 9,3%, a trenutni nivo u 2022. godini je 23,5%.

Pored navedenih indeksa kretanja cijena u Bosni i Hercegovini, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine vodi evidenciju kretanja prosječnih cijena pojedinih proizvoda. Ovaj put sam analizirao cijene za 35 odabranih, različitih proizvoda u periodu januar 2019-maj 2022. godine. Na osnovu analize navedenih podataka, mogu se vidjeti povećanja cijena određenih proizvoda, tokom određenog vremenskog perioda.

U prvom slučaju, izvršena je usporedba podataka za period maj 2022. godine u odnosu na januar 2019. godine. Prema ovim podacima može se vidjeti da je cijena ulja povećana za 154,2%, krompira 85,7%, šećera 66,7%, pšeničnog brašna (bijelo) 54,5%, margarina 53,7%, eurodizela 50%, toaletnog papira 45,8%, svježe piletine 44,4%, zemnog gasa za 42,9%, jabuka 41,2%, benzina 38,9%, tvrdog sira 37,5%, junetine bez kosti za 35,6%, te banana za 28,6%. Ogroman rast cijena proizvoda, koji čine značajno mjesto u potrošačkoj korpi stanovnika, ukazuje na veliko smanjenje kupovne moći stanovništva.

Ipak, tokom posljednjih mjeseci, došlo je do još značajnijeg rasta cijena životnih proizvoda, što je posebno izraženo od marta ove godine, tako da je novi rast cijena osnovnih životnih proizvoda u novom periodu od januara do maja 2022. godine bio još veći u usporedbi perioda avgust 2021-januar 2022. godine. Uradili smo usporedbu za period avgust 2021-maj 2022. godina, kako bi se tačno vidjeli negativni efekti rasta cijena osnovnih životnih proizvoda i tačno utvrdilo šta je najviše poskupilo u ovom periodu kada je došlo do rasta cijena – inflacije i u Bosni i Hercegovini.

Prema ovim podacima, može se vidjeti da je za samo devet mjeseci došlo do povećanja cijene ulja za 90,0%, krompira 70,0%, eurodizela 52,4%, šećera 46,2%, toaletnog papira 45,8%, pšeničnog brašna (bijelo) 45,5%, tvrdog sira 43,9%, zemnog gasa 42,9%, benzina 36,4%, margarina 36,2%, hljeba 34,8%, svježe piletine 32,7%, junetine bez kosti i banana za 31,6%, te putera 28,4%. Ovaj rast cijena osnovnih životnih namirnica je doveo u vrlo nepovoljan položaj radnike u Bosni i Hercegovini, koji su morali izdvojiti znatno više dohotka kako bi finansirali nabavku iste količine dobara.

Eskalacija u rastu cijena, u velikoj mjeri se već odrazila i na život građana, koji će još više biti pogođeni narednih mjeseci s obzirom da je došlo do prvog povećanja kamata u Bosni i Hercegovini za one koji imaju kredite dogovorene sa varijabilnom kamatnom stopom. Na vrijeme smo najavili da se građani ne trebaju iznenaditi ako imaju kredit sa ugovorenom varijabilnom kamatnom stopom i ako rata kredita bude veća već od ovog mjeseca. Od prvog jula u pojedinim bankama je došlo do povećanja kamatnih stopa na postojeće kredite sa ugovorenom varijabilnom kamatnom stopom.

Drugim riječima, zavisno od dužine trajanja i visine kredita, građani će plaćati veći iznos kamata na postojeće kredite. Usklađivanje varijabilnog dijela kamatne stope se obično dešava dva puta godišnje, što zavisi od pojedine banke i definisane stavke u ugovoru. Trenutno povećanje u pojedinim bankama se kreće od 0,7% do 0,9%, što i nije tako mali iznos na veće kredite.

Najavljujući ovaj scenarij, nadali smo se da do povećanja ipak neće doći ove godine. Povećanje kamatnih stopa je mjera kojom će vlade širom svijeta pokušati smanjiti nivo inflacije. Što inflacija bude duže trajala, povećanje kamatnih stopa će biti veće. Problem je što se kroz povećanje kamatnih stopa smanjuje potrošnja, a time dolazi u najboljem slučaju do usporavanja ekonomije, a izvjesno recesije.

Izostanak pravih mjera pomoći i pripreme građana i privrede, skupo će nas koštati i to možda puno brže nego što to mnogi misle i očekuju. Poreska politika u našoj državi će, na ovaj način organizovana, prije biti teret nego podrška u ovoj krizi koja će nažalost biti samo još teža. Odgovorna politika bi je hitno mijenjala.

Faruk Hadžić

Hadžić: Povećanje izvoza
Hadžić: Energetska recesija
Hadžić: Veliko resetovanje
Hadžić: Omikronomija
Hadžić: Strujni udar
Hadžić: Mrtve duše
Hadžić: Lepine na ulju
Hadžić: Stezanje kaiša
Hadžić: Kriza i kamate