ilustracija: Ivana Štrukelj

Periš: Straška postavlja teška pitanja

Djecimetar

„Zamisli, mama“, pričala je Straška mami tu večer, „Marie Curie je bila prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu.“

„Lijepo što se zanimaš za takve stvari“, rekla je mama koja je stajala na ljestvama i u ruci držala valjak za bojanje, „a sad mi pomozi. Molim te, dohvati mi kantu s bojom.“

Ujesen Straškin mlađi brat Gojko kreće u prvi razred, pa su roditelji odlučili preurediti njihovu sobu. Podigla je kantu tako da mama može umočiti valjak u boju, pa nastavila: „U to vrijeme je bila jako velika stvar da žena dobije Nobelovu nagradu. Neki su ljudi govorili da žena ne može biti znanstvenica, pa joj prvo nisu htjeli dati nagradu“, objašnjavala je Straška.

„To su bila nepravedna vremena“, rekla je mama bojeći zid.
„Zbilja jesu“, složila se Straška. „A jesu li sad vremena pravedna?“
„Kako to misliš?“, upitala je mama.
„Hoće li netko jednog dana za naše vrijeme reći: ‘To je bilo nepravedno vrijeme’?“
„Hmm…“, zamislila se mama, „to je teško pitanje, Straška.“

„Zamisli, tata“, rekla je Straška pokazujući mu crvenu knjigu, „Marie Curie je jedina žena koja je osvojila dvije Nobelove nagrade za različite znanosti. Prvu iz fizike za proučavanje radioaktivnosti, a drugu iz kemije, za otkriće radija i polonija.“

„To je jako zanimljivo“, rekao je tata koji se, zadubljen u upute za sastavljanje, nadvio nad daske razasute po podu, „ali možeš li mi malo pomoći? Ove upute su naopako, molim te, pridrži mi ovu dasku“. Straškin tata sastavljao je ormar za novu dječju sobu. Pridržala je daske tako da ih tata može pričvrstiti, pa nastavila: „Marie Curie je na noćnom ormariću držala staklenu posudu s radijem koji joj je služio kao lampa. Radij svijetli zato što je radioaktivan, a to je vrlo nezdravo.“

„Tad se nije znalo da je radioaktivnost štetna.“
„A zna li se danas?“
„Danas se zna“, odgovorio je tata.
„A ima li stvari koje nam se danas čine korisnima, a zapravo su štetne?“, upitala je Straška.
„Hmm…“, zamislio se tata, „to je teško pitanje, Straška.“

iz slikovnice Straška postavlja teška pitanja, Fierce Women

Djecimetar, Želimir Periš

Slon nevaljalac
Životni problemi…
Cvijeće i pčele
Uspavanka
Domovina i država
Ruka ruku neka mije
Muke jednog tinejdžera
Ježeva kućica
Strašan lav
Mala i velika slova
Male i velike životinje
Mala i velika ljudska bića
Male i velike stvari
Priroda i društvo
Selo i grad
Dan i noć
Glup i pametan
Država i domovina
Bolest i zdravlje
Priča o dobrom dječaku
Prehlađena pjesma
Vjetrov prijatelj
Rujan
Kako živi Antuntun
Neke stvari
Listopad
Vitez od banana
Glineni zoo
Tužna pesma
Zmaj: Srda
Ćopić: Pite
Zvrko: Studeni
Evanđelje po Emi
Duraković: Carev slavuj
Nash: Ustajem sad i idem
Petrović: Ah, kako je dosadno!
Zvrko: Prosinac
Zvrko: Siječanj
Isak: Telefon
Aleksić: Džin i sin
Duraković: Palčica
Kišević: Moja mama
Diklić: Plavi kit
Mladenović: Moda, po Uljezu
Duraković: Ja sam drugačija
Veličković: Plastelinci
Petrović: Od trnja do zvezda
Moj deda o pronalazaču bicikla
Begagić: 2stih o 2nošcima
Šarić: Drvo
Fleming: Puna kuća
Stark: Potpis
Kišević: Suha pjesma
Ugrešić: Tramvajska posla
Ivanković: Vegetarijanac
Zenft: Tetka Meri
Bekrić: Jednom, jedan
Milošević: Šumor šuma
Saroyan: Tata, ti si lud
Tešin: Luka kaže
Veličković: Car bumbar
Mravak: Strah
Ivanković: Zauzimam pozu
Zmaj: Patak i žabe
Stanisavljević: Mali pas
Iličić: Tetka žaba
Mladenović: Užasna buka
Pandžo: Šum
Begagić: Vanja i Vanja
Trifunović: Voće
Ezop: Magarac i pas
Ovadija: Slikovnica
Bekrić: Dijete
Hasanbegović: Ekologika
Vitez: Dva pijetla
Vitez: Nema za mačke škole
Pandžo: Ljeto
Radović: Mali život
Trumić: Rukavice
Petrović: Djeca u gostima
Ćopić: Razgovor nad rijekom
Bekrić: Igra
Ćopić: Pjesma đaka prvaka
Bauer: Ivica Budalica
Duraković: Mačka dubrovačka
Bauer: Vila Zelenog jezera
Lindgren: Odgoj šibom
Duraković: Pjesma za BiH
Boban: Maštar

Ovčina: Kao da je bilo nikad
Travančić: Magla
Rodić: Eutanazija