U svojoj naivnosti, prije dvadesetak godina pridružio sam se grupi entuzijasta, koji su nastojali spasiti prvorazredan kulturni spomenik Sarajeva i Bosne i Hercegovine, prvu modernu bolnicu u našoj zemlji, Hastahanu u Halilbašića ulici, poznatu i kao Vakufska bolnica. Sa tom važnom građevinom povezano je i ime Čeha, dr Karela Bayera, koji je bolnicom upravljao četvrt stoljeća i grad u tolikoj mjeri zadužio, da je tadašnje gradsko poglavarstvo, na čelu sa Esad efendijom Kulovićem, odlučilo da jednu sarajevsku ulicu nazove njegovim imenom, još za njegovog života… Taj naum omeo je Prvi svjetski rat.
Dakako, naš entuzijazam bijaše slaba brana razornoj moći naglo i sumnjivo obogaćene kamarile, koja svega ima, samo nema znanja i ukusa. Njihova glavna zadaća je nagrizanje urbanog tkiva i remećenje blagotvorne ravnoteže ovoga šehera. Na ruku im idu strukture vlasti i nakaradni propisi, na kojima počiva naš poratni društveni provizorij. Čineći sve da daju snagu i legitimitet ideji, da sila pejzaž mijenja, pomeli su Bayerovu Hastahanu, kao da je nikada nije ni bilo. Pomenuti zanesenjaci nisu uspjeli sačuvati ovu nesumnjivu vrijednost Sarajeva i Bosne i Hercegovine, ali su, makar, sačuvali obraz.
Ne mireći se sa ovim sramotnim ishodom, odlučio sam da štetu umanjim tako, što ću istražiti djelo i djelovanje dr Karela Bayera, te rad i ulogu naše prve bolnice. Duga je to storija, taj istraživački poduhvat po arhivima, muzejima i bibliotekama, od Sarajeva, preko Beča i Praga, do grada Hradec Králové, u kojem je rođen dr Bayer. Rezultat ovog istraživanja je knjiga Dr Karel Bayer, koja je objavljena 2020. g. u izdanju Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. Neprocjenjiva je u svemu bila uloga kulturne poslenice, Sarajke u Pragu, Zvjezdane Marković. Izlaskom knjige, njen trud nije prestao, pa je knjigu prevela na češki i omogućila njeno objavljivanje u Pragu.
Tako, mada su neotesani i gramzljivi rušitelji i kvaritelji uspjeli izbrisati Hastahanu, nisu mogli spriječiti nastanak i objavljivanje sume činjenica o njihovom, usuđujem se kazati, zlodjelu. Ne može im pomoći katalog birokratskih isprika i objašnjenja, jer uvjerljiv odgovor na pitanje zašto je uništena Hastahana, ne mogu dati.
Da ovaj zapis, ovaj nekrolog i pohvala prvoj našoj bolnici i njenom upravitelju, ne bi bio predug, a opet da bi bilo kazano sve relevantno na ovu temu, u saradnji sa portalom nomad.ba, darujem čitaocima knjigu dr Karel Bayer u pdf-formatu, uz uobičajen uslov, da bude korišćena samo u edukativne i nekomercijalne svrhe.