Atentat u Bošnjačkom institutu

Izložba Valerijana Žuje

U Bošnjačkom institutu u Sarajevu do kraja maja bit će postavljena izložba Sarajevski atentat autora Valerijana Žuje, posvećenog istraživača historije Sarajeva i književnika.

Zajednička izložba Bošnjačkog instituta i Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine predstavit će povijesnu građu koja se tiče ovog važnog događaja svjetske historije koji duže od stoljeća izaziva kontroverze i ne prestaje privlačiti pažnju. Organizatori izložbe navode kako je broj objavljenih knjiga, doktorskih disertacija, studija i članaka posvećenih ovoj temi, premašio stotinu hiljada.

„O davno minulim događanjima obično nema dovoljno pisanih tragova i drugih materijalnih dokaza, a na temelju oskudnih izvora nije moguće donositi valjane, cjelovite zaključke. Međutim, razlozi neslaganja u sudovima i ocjenama vezanim uz događaje iz relativno bliske prošlosti, poput ovog o kojem je riječ, leže ponajprije u različitim političkim i drugim interesima i, konsekventno, u različitim ideološkim polazištima onih koji sude“, kaže Valerijan Žujo.

Iako su o ubistvu Franza Ferdinanda i Sofije od Hohenberga brojne činjenice nesporne, autori djela o Sarajevskom atentatu nerijetko su činjenicama pristupali selektivno, koristeći one koje idu u korist pretpostavkama i konstrukcijama koje žele dokazati.

„Grosso modo, na jednoj strani su autori koji nastoje dokazati odgovornost Srbije za rat, a na drugoj oni koji tu odgovornost negiraju. Između ova dva oprečna stajališta, postoji čitav registar raznovrsnih načina razmatranja ove krupne historijske teme, od temeljitih do površnih, od naučno koncipiranih do mitomanskih, od ozbiljnih do banalnih i senzacionalističkih“, dodaje Žujo i navodi: „Ako je, pak, polazište da je Princip motiviran srpskim nacionalizmom i pravoslavljem, te da je on u tom smislu nacionalni junak, tada biva zanemarena izričita izjava Gavrila Principa na suđenju, da njegov program nije velikosrpski, nego jugoslavenski, te da je on ateist“.

Ova izložba o Sarajevskom atentatu prva je multimedijalna i cjelovita prezentacija činjenica o historijskom događaju od 28. juna 1914. godine. Bit će izložena dokumenta, fotografije, predmeti i video zapisi, ili kako autor kaže „suhe činjenice, provjereni i provjerljivi navodi“, dok će u auli posjetioci moći pogledati i video projekciju artefakata koji nisu mogli biti predstavljeni na izložbi koja će biti otvorena do 31. maja..

Izložba je ujedno i najava velikog Glosara Sarajevskog atentata, kapitalnog djela Valerijana Žuje na više od 1.200 stranica.

Valerijan Žujo

Žujo: Mudri starci
Žujo: Plamen u Modroj sobi
Žujo: Čovječuljak
Žujo: Sarajlije
Žujo: Kriva ogledala…
Žujo: General i cvijet
Žujo: Homo kokuz i Homo hrsuz
Žujo: Grad
Žujo: Vino i voda
Žujo: Nadzornik genocida
Žujo: Stanje stvari
Žujo: Ko Zna Ko
Žujo: Zabraniti odmah…
Žujo: Pismo Ziji
Žujo: U kinu sjedi Edo…
Žujo: Hoće li biti rata!?
Žujo: Lajos Asztalos
Žujo: Rasim Sejdić
Žujo: Ignaz Linhart
Žujo: Drago Kuđić
Žujo: Pavle Mitrović
Žujo: Milan Mučibabić
Žujo: Rusmir Šahinpašić
Žujo: Jovo Mitričević
Žujo: Zagorodnjuk
Žujo: Nurija Palata
Žujo: Dr Hugo Holzmann
Žujo: Ervin Rustemagić
Žujo: Usklici za Uhlike
Žujo: Dr Jovan Kršić
Žujo: Vojko Mikolji
Žujo: Richard Assmann
Žujo: Dr Karel Bayer
Žujo: Hadžijamaković
Žujo: Hans Fronius
Žujo: Boryeva sofa
Žujo: Zapalimo Biblioteku!
Žujo: Sarajevska Vijećnica
Žujo: Nikola teški radnik