• Budući da sve izraženije socijalne razlike ugrožavaju strukturu društva u cjelini, milijarde ljudi vjerovatno neće moći pratiti digitalni napredak.
• Srednjeročno gledano, svjetska ekonomija bit će ugrožena žestokim efektima krize izazvane koronavirusom, dok će geopolitička stabilnost biti izuzetno osjetljiva u narednih 5 do 10 godina.
• Rizici vezani za zaštitu okoliša i dalje su glavna prijetnja i po osnovu postojanja vjerovatnoće da će do njih doći i po osnovu njihovog krajnjeg utjecaja, kako pokazuje ovogodišnje istraživanje.
Izvještaj o globalnim prijetnjama za 2021. godinu je 16. izvještaj u kojem Svjetski ekonomski forum predstavlja godišnju analizu i daje svoj osvrt na godinu iza nas koju su poharale globalna pandemija, ekonomski pad, politička previranja i sve gora krimatska kriza. U tom izvještaju se traga za načinima na koje zemlje i ekonomije mogu djelovati kako bi se uspješno nosile s ovim prijetnjama.
U pogledu prijetnji u 2021. godini, ne iznenađuje da je jedna od najvećih promjena zabilježenih u odnosu na prošlu godinu pandemija covida-19. Prijetnja koju sada predstavlja pojava neke zarazne bolesti nalazi se na prvom mjestu ljestvice za razliku od 2020. godine gdje je bila na desetom mjestu.
Dalekosežne posljedice
“Cijena koju građani i ekonomije širom svijeta plaćaju zbog pandemije izuzetno je visoka”, navodi se u izvještaju. “Postoji opasnost da će pandemija poništiti rezultate dugogodišnje borbe i nastojanja da se globalno smanji stopa siromaštva i umanji neravnopravnost i dovesti do daljnjeg urušavanja socijalne povezanosti i globalne saradnje.”
Iz tih razloga pandemija pokazuje zašto je širenje zarazne bolesti na prvom mjestu kada se govori o prijetnjama po pitanju njihovog globalnog utjecaja. Ne samo da je covid-19 doveo do velikih ljudskih gubitaka nego je onemogućio daljnji ekonomski razvoj u nekim od najsiromašnijih dijelova svijeta, istovremeno globalno produbljujući jaz između bogatih i siromašnih.
U isto vrijeme zabrinjava činjenica da se za borbu protiv pandemije koriste resursi koji bi se inače koristili za neke druge značajne zdravstvene programe, a jedan od primjera je prekid vakcinacije protiv malih boginja.
Klimatske prijetnje
No, uprkos neizbježnom ekonomskom padu uzrokovanom pandemijom, klimatske promjene ipak čine veći dio prijetnji za ovu godinu, a u izvještaju se za njih kaže da su “egzistencijalna prijetnja ljudskom rodu”. Uprkos smanjenju emisije ugljendioksida, zbog zatvaranja država i prekida međunarodne trgovine i putovanja, postoji opasnost da će doći do naglog porasta ovih emisija čim ekonomije započnu s oporavkom.
Izvještaj o prijetnjama za 2021. godinu zasniva se na podacima i promišljanjima velike grupe raznovrsnih ispitanika obuhvaćenih u okviru istraživanja globalnih prijetnji Svjetskog ekonomskog foruma. Ispitivanjem je obuhvaćeno preko 650 članova prilično raznolike grupe ispitanika i lidera koje ovaj Forum okuplja.
Jedna od tih grupa su Global Shapers – mreža mladih ljudi pri Forumu uključenih u dijalog i različite aktivnosti, koja djeluje kao pokretač promjena. Po njihovom mišljenju, klimatske prijetnje su “najvjerovatnije dugoročne prijetnje koje nose i najveće posljedice”. Oni su također skrenuli pažnju na opasnost od “razočarenja mladih ljudi” širom svijeta.
“Oni lične rizike smatraju trenutnom prijetnjom, makro rizike vide kao prijetnju u srednjeročnom periodu, dok smatraju da suštinski geopolitički rizici predstavljaju dugoročnu prijetnju”, kaže se u izvještaju.
Među kratkoročnim prijetnjama, za koje postoji vjerovatnoća da bi se mogle ostvariti u naredne dvije godine, su zarazne bolesti, kriza uzrokovana nemogućnošću da se osigura osnovna egzistencija, digitalna nejednakost i razočaranje mladih.
U pogledu srednjeročnih prijetnji koje se odnose na period od narednih tri do pet godina, Global Shapers su naveli pad cijena na tržištu nekretnina, slom infrastrukture u IT sektoru, nestabilnost cijena i dužničku krizu.
U grupi dugoročnih prijetnji navedeno je oružje za masovno uništenje, slom država, gubitak biodiverziteta i negativne posljedice tehnološkog napretka.
Suprostavljanje prijetnjama
Uz spisak prijetnji, u izvještaju se navodi da bi dosadašnje reakcije na pandemiju mogle poslužiti kao osnova za buduće jačanje globalne sposobnosti djelovanja u sličnim situacijama.
To podrazumijeva definiranje analitičkog okvira, formiranje novih oblika partnerstva i izgradnju povjerenja putem jasne i dosljedne komunikacije.
Također su date preporuke koje bi trebale pomoći državama i ekonomijama da poduzmu odgovarajuće mjere, a ne samo da popravljaju nastale štete, kad se nađu u situaciji da se moraju suočiti s prijetnjama.
Najveće prijetnje u 2021. godini (po vjerovatnoći)
1. Ekstremne vremenske promjene
2. Neuspjeh mjera za očuvanje klime
3. Uništavanje okoliša zbog djelovanja ljudskog faktora
4. Zarazne bolesti
5. Gubitak biodiverziteta
6. Koncentriranje digitalne moći
7. Digitalna neravnopravnost
8. Slabljenje međudržavnih odnosa
9. Nepostojanje sigurnosti u cyber prostoru
10. Kriza izazvana nemogućnošću da se osigura osnovna egzistencija
Najveće prijetnje u 2021. godini (po negativnom učinku)
1. Zarazne bolesti
2. Neuspjeh mjera za očuvanje klime
3. Oružje za masovno uništenje
4. Gubitak biodiverziteta
5. Kriza uzrokovana gubitkom prirodnih resursa
6. Uništavanja okoliša zbog djelovanja ljudskog faktora
7. Kriza izazvana nemogućnošću da se osigura osnovna egzistencija
8. Ekstermne vremenske promjene
9. Dužnička kriza
10. Slom infrastrukture u IT sektoru