Jonathan Greenblatt iz Lige za borbu protiv klevete (ADL) i Holly Huffnagle iz Američkog jevrejskog odbora (AJC) govorili su za Haaretz o tome kako se nova američka administracija može boriti protiv zločina iz mržnje čiji se broj drastično povećao za vrijeme Trumpove administracije, a takvi zločini će se sigurno dešavati i nakon što Trump napusti Bijelu kuću.
Dok se Sjedinjene Američke Države oporavljaju od dana obilježenog nezapamćenom pobunom i nasiljem, pitanje ekstremizma na američkom tlu preovladava u svim lokalnim raspravama. Iako je ovo pitanje već ranije dospjelo u sam vrh domaćih tema kojim će se baviti izabrani predsjednik Joe Biden, dešavanja na Capitol Hillu prošle srijede su to samo dodatno potvrdila.
Među najistaknutijim stručnjacima za borbu protiv ekstremizma su izvršni direktor Lige za borbu protiv klevete Jonathan Greenblatt i direktorica američkog Jevrejskog odbora za borbu protiv antisemitizma Holly Huffnagle koji su za Haaretz govorili o odgovornosti predsjednika Donalda Trumpa za trenutnu situaciju, kao i o konkretnim potezima koje Bidenova administracija može poduzeti da prevaziđe ovo stanje.
“Predsjednik je promovirao pobunu i podsticao nasilje”, izjavio je Greenblatt u srijedu. “Osobe koje napadaju policajce ili provaljuju u zgrade institucija moraju biti uhapšene i za svoje postupke moraju krivično odgovarati. Prije svega, ono što se dogodilo na Capitol Hillu direktna je posljedica dosljednog širenja straha i dezinformacija iz Ovalnog ureda. Trumpova kampanja dezinformiranja javnosti jasna je i stalna opasnost za našu demokraciju.”
Greenblatt je za Haaretz prije događaja u srijedu izjavio da, iako ekstremizam u Sjedinjenim Američkim Državama nije nova pojava, od Trumpovog preuzimanja predsjedničke dužnosti 2017. godine primjetan je trend jačanja ekstremizma uz veći broj incidenata i zaoštravanje tona.
“On je ojačao i normalizirao ekstremizam na način na koji to do sada nismo vidjeli, a to je uradio na alarmantan način, omogućavajući ekstremizmu da eskalira. Ovaj proces je započet tokom [prve] kampanje, kada se bijelim suprematističkim medijima dao kredibilitet, a kopirali su se i objavljivali tvitovi i šale s porukama krajnje desničarskog sadržaja ili opskurni subredditi koji su se iznenada pojavili na sceni zahvaljujući tadašnjem predsjedničkom kandidatu”, objašnjava Greenblatt.
Huffnagle ponavlja istu tvrdnju i kaže da je tokom posljednje četiri godine došlo do uspona i jačanja pokreta bijelih suprematista. Pri tome je 2015. godina “značila prekretnicu u porastu broja antisemitskih incidenata”, kaže ona. “Imamo podatke o percepciji Jevreja, FBI-evu statistiku i druge analize podataka o incidentima koji to potvrđuju. Teško je izraziti stavove u nekim mjernim veličinama, ali podaci pokazuju porast broja incidenata koji su uz to postali sve nasilniji i otvoreniji.”
Greenblatt napominje da je Trumpova retorika za vrijeme njegovog predsjedničkog mandata ohrabrila bijele suprematiste. “Vidjeli smo ovaj ponovni uspon desničarskog ekstremizma, započetog tokom kampanje, da bi se zatim u Charlottesvilleu takvi stavovi sasvim otvoreno iznosili [tokom skupa Ujedinite desnicu u avgustu 2017. godine]. Od 2016. do 2019. godine bijeli suprematisti su ubili 116 ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama, a drugi desničarski ekstremisti su tokom ove tri godine skrivili smrt još 21 osobe”, kaže Greenblatt. “FBI će vam potvrditi da, kada govorimo o teroru u Americi, desničarski ekstremizam predstavlja najjasniju i najveću opasnost.”
Huffnagle se slaže da je Trump ojačao ili bar dao vjetar u leđa antisemitima. “Mislim da je ovdje važno napraviti razliku i reći da mi ne kažemo da su naši lideri antisemiti – ali izjave imaju učinak koji ide u prilog antisemitizmu, čak i ako to nije bila njihova prvobitna namjera”, kaže ona. “Čak i ukoliko to nije bila predsjednikova namjera, postoji korelacija između njegovih izjava i ohrabrenja bijelih suprematističkih pokreta. Oni čuju poziv i poruku koja im se upućuje. Čuli su ono što su željeli čuti.”
Vođe trebaju voditi
Greenblatt kaže da Bidenov prvi potez mora biti demonstracija državničkih kvaliteta koje nismo imali priliku vidjeti tokom protekle četiri godine. “Vođe trebaju voditi. Ne bismo trebali zaboraviti da je [Biden] prilikom najave svoje predsjedničke kandidature tu svoju odluku vezao za Charlottesville i za besramno predstavljanje antisemitizma i rasizma.”
“Lideri trebaju jasno, uvjerljivo i dosljedno prozivati bijeli suprematizam i mržnju – i to ne bi trebalo biti posebno teško. Ne samo putem izjava u javnosti, nego to trebaju činiti i svojim djelima. Oni moraju biti predstavnici ideje da snaga ove zemlje leži u njenoj raznolikosti. Drago mi je što vidim da je [nastupajuća] administracija prihvatila ovaj koncept koji se ogleda i u načinu na koji se formira predsjednički kabinet, od potpredsjednika pa nadalje”, kaže on.
“Nijedan lider, bez obzira da li je predsjednik vijeća roditelja ili predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, ne bi trebao suditi ljudima na osnovu njihovog porijekla, izgleda ili vjerske pripadnosti. To je najmanje što jedan narod treba očekivati od svojih vođa”, dodaje on.
Huffnagle smatra da u tom smislu zauzimanje ispravnog stava predstavlja prvi važan korak. “Nadam se da će biti moguće doprijeti do onih koji su neodlučni”, kaže ona, nastojeći ih uvesti “u univerzalne političke tokove, kako ne bi imali osjećaj da su isključeni iz društva i da ne bi skrenuli dalje udesno”.
Greenblatt sugerira da bi Bijela kuća trebala stvoriti međuagencijsku radnu grupu za borbu protiv mržnje koja bi koordinirala ove aktivnosti, i kaže da bi to bila njegova osnovna politička preporuka predsjedniku Bidenu.
“Nema jednostavnog rješenja ili čarobnog štapića. Bit će potreban zajednički i koordinirani rad različitih organa vlasti, ukoliko postoji istinska namjera da se ova situacija promijeni”, kaže on. “Ovo pitanje ostaje na dnevnom redu. Ima tu posla za nas, a to će zahtijevati kreativan način razmišljanja i pristup u kojem moraju sudjelovati svi organi vlasti.”
Izvršni direktor ADL-a smatra da ova radna grupa treba koordinirano angažirati različite ograne vlasti u borbi protiv ekstremizma. “Bavili biste se tim pitanjem i globalno i na domaćem nivou jer ono predstavlja globalnu terorističku prijetnju”, kaže Greenblatt. “Ja bih nastojao osigurati da se ovim aktivnostima obuhvate i druge institucije; uključio bih policiju i tužilaštva na državnom, ali i na lokalnom nivou. Također bih osigurao da nema prostora za ukorjenjivanje radikalizacije u obrazovni sistem”, kaže on.
Huffnagle se također nada da Bijela kuća uspostavlja međuagencijsku inicijativu za borbu protiv zločina iz mržnje kojom bi se poboljšala koordinacija između saveznih agencija u borbi protiv lokalnog ekstremizma.
“Ovo su ta dva dijela: prijavljivanje i krivično gonjenje”, kaže ona. “Nadamo se da će [Jabara-Heyer] Zakon o mržnji biti usvojen i da će policiji i tužilaštvima osigurati bolje resurse za izvještavanje FBI-a. Dio koji se odnosi na krivično gonjenje mora se ozbiljnije shvatiti i treba raditi na većoj dosljednosti.”
Međutim, njena prva preporuka bila bi bolja zaštita koju treba osigurati jevrejskoj zajednici.
“Zaista smo u protekle tri godine vidjeli da se jevrejska zajednica ne osjeća sigurno. U posljednje dvije godine 56% američko-jevrejskih institucija podiglo je nivo sigurnosti u svojim ustanovama, a jedan od tri američka Jevreja kaže da izbjegava određena mjesta zbog toga što se na tim mjestima ne osjeća sigurno. Dakle, Bidenova administracija može raditi na osiguranju dodatnih resursa za zaštitu jevrejske zajednice. To nije nešto što jevrejska zajednica može ili treba sama osigurati”, kaže ona.
Njena preporuka je i imenovanje neke visokorangirane osobe za održavanje kontakta, a ta osoba bi se fokusirala isključivo na borbu protiv domaćeg ekstremizma i na komunikaciju između različitih agencija. Huffnagle se također nada da će budući državni tužilac (prema nekim informacijama to je sudija Merrick Garland) raditi na približavanju aktivnosti agencija, Bijele kuće i Kongresa kako se ne bi desili neki neplanirani propusti.
Jačanje naših najgorih poriva
Greenblatt i ADL predvodili su prošlogodišnju kampanju Stop mržnji zbog profita, apelirajući da se bojkotuju reklame na društvenim mrežama – posebno na Facebooku – u nastojanju da ih pozovu na odgovornost zbog toga što na svojim platformama dozvoljavaju govor mržnje i što smatraju da je njihov profit važniji od širenja predrasuda. On tvrdi da su društvene mreže osnovna sila koja je omogućila brzu integraciju ekstremizma u glavne društvene tokove i produbljivanje društvenih podjela.
“Od predsjednikova profila na Twitteru do načina na koji platforme algoritamski jačaju naše najgore porive, stanje je prilično alarmantno”, kaže Greenblatt. “Kada administracija pokušava razumjeti kako se boriti protiv mržnje, mora se u potpunosti fokusirati na način na koji se mirimo s ulogom društvenih mreža u normalizaciji predrasuda i da, ukoliko imamo namjeru da se borimo protiv toga, trebamo poduzimati mjere putem kojih bismo uključili cijelo društvo u borbu ne samo protiv antisemitizma ili rasizma, nego i svih drugih oblika ekstremizma – a tu društvene mreže imaju suštinsku ulogu kada se radi o onemogućavanju istupa nekih od najgorih ekstremista.”
U međuvremenu Huffnagle smatra da je borba protiv lokalnog ekstremizma u velikoj mjeri borba protiv “digitalizacije problema. Jedan od glavnih razloga zbog kojeg su bijele suprematističke grupe mogle tako jačati u posljednjih pet godina je unakrsna povezanost algoritama, posebno na Facebooku, što je ovim grupama omogućilo da budu prisutnije na društvenim mrežama – a to ima posljedice u stvarnom životu. Vlasti mogu izvršiti veći pritisak na ove kompanije nego do sada, a to mogu uraditi bez kršenja prava iz Prvog amandmana.”
Ona se nada da bi se u tom smislu Bidenova odluka da angažuje nekoliko bivših zaposlenika Facebooka mogla pokazati korisnom. “Tu bi mogla biti jedna prirodna veza s ovom idejom da se pomogne Facebooku da krene u smjeru boljeg angažmana za svoje korisnike, ali na način gdje bi se njegovi algoritmi koristili da spriječe dijeljenje sadržaja kojima se širi mržnja i gdje oni ne bi povezivali teoretičare zavjere i bijele suprematiste.”
Huffnagle, koja naglašava da je ekstremizam biznis, kaže da su druge velike društvene platforme bolje reagirale uklanjajući epizodne ekstremističke sadržaje, poput YouTubea ili Reddita u slučaju QAnona, iako primjećuje da bi lošija reakcija Facebooka mogla biti prouzrokovana veličinom ove platforme.
“Facebook sada ima skoro 3 milijarde korisnika mjesečno”, kaže ona. “Ukoliko uspiju identificirati 99,9% svih lokalnih ekstremstičkih sadržaja, to još uvijek znači da ima hiljade i hiljade sličnih postova – a iz tog razloga se Facebook fokusira na veće grupe.”
Greenblatt i Huffnagle podcrtavaju komunikaciju svojih organizacija s tranzicijskim timom i kažu da imaju veliko povjerenje u ugledne kandidate predložene da se bave problemima povezanim s antisemitizmom, uključujući i kandidata odabranog za poziciju nacionalne sigurnosti Alejandra Mayorkasa. Greenblatt također ističe kandidata za državnog sekretara Antonyja Blinkena kao osobu koja će imati važnu ulogu u ovoj borbi.
“Prije nego uspijete osigurati da se cijelo društvo bori protiv mržnje i ekstremizma, trebate pristup u kojem će se toj borbi posvetiti svi organi vlasti, a u središtu tih aktivnosti mora biti Ministarstvo pravde”, kaže Greenblatt. “Podaci daju prilično jasnu sliku. Govorimo o tome da je bijeli suprematizam globalna teroristička prijetnja, jer smo vidjeli da su ubistva počinjena ovdje u SAD-u potaknula djelovanje bijelih suprematista u Evropi. Jasno je da tu postoje poveznice. Ministarstvo pravde i FBI imat će u ovoj borbi ključnu ulogu.”
Kako se boriti protiv antisemitizma
Greenblatt je mišljenja da Kongres ima posebnu ulogu u ovoj situaciji i optimistično smatra da će borba protiv ekstremizma naići na podršku i Republikanske i Demokratske stranke. “Nakon Charlottesvilla nisu se oglasili samo demokrati”, kaže on. Oglasili su se i “republikanci poput Mitta Romneya, iako u to vrijeme još nije preuzeo dužnost, i Paula Ryana, predsjedavajućeg Zastupničkog doma. Mnogi republikanci su oštro osudili ono što se desilo”, napominjući da ADL održava redovne kontakte sa članovima obje stranke, u oba doma Kongresa.
“Ova administracija je bila izuzetak kada govorimo o tijesnoj koordinaciji između nevladinih organizacija i savezne vlade u borbi protiv ovih problema. Ovo nikada nije bilo stranačko pitanje i optimističan sam da će biti i ubuduće”, kaže on.
Huffnagle kaže da je na toj oblasti radila tokom posljednjih 11 godina, te ističe da je “postojao snažan kontrast u periodu od 2017. do 2018. godine, gdje je borba protiv antisemitizma ispolitizirana a učestala je i upotreba oružja. Činjenica da borba protiv antisemitizma nije jedan od prioriteta, nego da je prioritet ostanak na vlasti, šteti jevrejskoj zajednici i umanjuje njen značaj, a uznemirava me i pomisao da je sam pojam borbe protiv antisemitizma devalvirao zbog ovih stranačkih podjela. Nadam se da možemo prevazići politiziranje ovog pitanja i boriti se protiv stvarnih antisemita.”
To će biti proces, dodaje ona. “Ako se usvoje zakoni, oni mogu biti efikasni samo ako se [osumnjičeni] procesuiraju. To vidimo u Europi: u teoriji postoje brojni zakoni protiv negiranja holokausta i zakoni kojim se zabranjuje govor mržnje, ali mnogi od tih zakona nisu shvaćeni ozbiljno ili se takvi zakoni uopšte ne donose. Dakle, imate društvo koje misli da će ekstremisti biti procesuirani, ali kada do toga ne dođe, ljudi smatraju da mogu nekažnjeno djelovati i to zapravo pogoršava stvari. Sudske tužbe su važne, ali moramo osigurati donošenje zakona koji se neće shvatati olako.”
Greenblatt kaže da je optimist i da će Trumpov odlazak s vlasti zaustaviti jačanje krajnje desnice i njenih organizacija. “Kad više ne budu imali podršku najmoćnijeg izabranog lidera na planeti, to u izvjesnoj mjeri može pomoći – ali to ne znači da se možemo opustiti”, upozorava on. “Problem neće nestati sam od sebe. Trebat će nam održiv pristup koju uključuje sve organe vlasti i sve članove društva.”
Huffnagle zaključuje razgovor upozorenjem vezanim za ekstremiste. “Mislim da će ekstremisti i dalje biti tu. To što više nema osobe koja im je uzor moglo bi ih dodatno ohrabriti, a onda bi mogli krenuti s tajnim djelovanjem”, kaže ona. “Ovo je američki problem – društveno pitanje koje prijeti da će dovesti do sloma demokracije. Zaista se moramo fokusirati na viziju Amerike koja ide naprijed i mislim da Biden može apelirati na američke građane da više pažnje posvete ovom pitanju, koristeći svoju predsjedničku poziciju kao platfomu s koje će uputiti poruke protiv ekstremizma u Americi.”