Kada su miševi inficirani virusom SARS-CoV-2, uzročnikom covida-19 – tako što im je virus ubrizgan u nosnu šupljinu – došlo je do brzog i eskalirajućeg napada virusa na mozak, što je bio okidač za razvoj teškog oblika bolesti, tvrdi se nakon istraživanja koje je proveo državni univerzitet američke države Georgia.
Ovakvi napadi virusa zabilježeni su i nakon što su se pluća uspješno oporavila od virusa.
Nova saznanja utiču na razumijevanje širokog spektra simptoma i težih oblika bolesti kod ljudi zaraženih SARS-CoV-2, tvrdi vodeći istraživač i docent na Državnom univerzitetu u Georgiji Mukesh Kumar.
„Naše mišljenje da se ovdje radi o bolesti koja je prvenstveno respiratorne prirode ne mora nužno biti tačno”, kaže Kumar. „Kad se mozak zarazi virusom, on može utjecati na bilo koji organ jer mozak kontrolira vaša pluća, srce, sve. Mozak je vrlo osjetljiv organ. On je centralni procesor za sve organe.”
U studiji objavljenoj u časopisu Viruses data je procjena prisustva virusa u nekoliko organa zaraženih miševa. Kontrolnoj grupi miševa je kroz nos ubrizgana doza sterilne fiziološke otopine.
Kumar kaže da su se istraživanja na miševima tokom rane faze pandemije fokusirala na pluća i da se nisu bavila ispitivanjima da li se infekcija virusom u međuvremenu proširila i na mozak. Kumarov tim je ustanovio da je količina virusa prisutna u plućima zaraženih miševa dosezala svoj vrhunac tri dana nakon početka infekcije, a nakon toga je počinjala opadati. Međutim, petog i šestog dana nakon infekcije u mozgu svih zaraženih miševa pronađene su vrlo velike količine virusa, a upravo u to vrijeme su simptomi bolesti postajali očigledni, uključujući i sve primjetnije poteškoće s disanjem, dezorijentaciju i slabost.
Istraživanje je pokazalo da je količina virusa u mozgu bila oko hiljadu puta veća nego u drugim dijelovima tijela.
Kumar tvrdi da bi ova otkrića mogla pomoći u pružanju objašnjenja zašto se čini da se neki covid pacijenti oporavljaju, poboljšava im se funkcija pluća, da bi se nakon početnog oporavka bolest ubrzo vratila i dovela do smrtnog ishoda. Njegova istraživanja i druge studije ukazuju na činjenicu da bi teži oblik bolesti i vrsta simptoma koji su prisutni kod različitih pacijenata mogli biti uslovljeni ne samo količinom virusa kojoj je osoba bila izložena nego i da je moguće da zavise i od toga kojim je putem virus ušao u tijelo.
Nazalna šupljina, tvrdi on, direktnije je povezana s mozgom nego usta. Iako su pluća miševa, ali i ljudi, organ koji je sposoban da se odbrani od infekcije, mozak je organ koji nema posebnu odbrambenu sposobnost, kaže Kumar. Kad virusna infekcija dospije do mozga, ona pokreće upalni odgovor organizma koji može potrajati izuzetno dugo i na taj način prouzročiti neprekidna oštećenja.
„Mozak je jedan od organa u kom se virus voli skrivati”, kaže on, jer mozak kao organ ne može pokrenuti odgovarajuću reakciju imunog sistema koju imate kada se organizam želi osloboditi virusa kojim su zaraženi drugi dijelovi tijela.
„To je razlog što vidimo teške oblike bolesti i sve ove grupe simptoma kao što su srčani udar, moždani udar i što imamo pacijente s dugotrajnim posljedicama bolesti u vidu gubitka čula mirisa i čula okusa”, tvrdi Kumar. „Sve ovo je daleko više povezano s mozgom nego s plućima.”
Kumar kaže da kod osoba koje su prebolovale covid-19, pri čemu je infekcija dospjela do mozga, također postoji veći rizik od zdravstvenih problema s kojim bi se mogli suočiti u budućnosti, uključujući i mogućnost obolijevanja od autoimunih bolesti, Parkinsonove bolesti, multiple skleroze, kao i mogućnost da će kod njih doći do generalnog smanjenja kognitivnih sposobnosti.
„To je zastrašujuće”, kaže Kumar. „Mnogi ljudi misle da su dobili covid, prebolovali ga i oporavili se, te da su sad na sigurnom. Trenutno imam osjećaj da to nikad neće biti tako. Možda nikad neće biti na sigurnom.”